Odlazak u trgovinu kao odlazak u muzej: Namirnice se mogu samo gledati

Građani s nestrpljenjem čekaju da Vlada objelodani kojih će to 50 artikala biti sa zaključanom cijenom. Inače, standard građana u Bosni i Hercegovini je među najlošijim u Evropi, a sindikalna potrošačka korpa iznosi više od 3.000 maraka. U petak se nastavlja bojkot, kojim građani šalju upozorenje, traže alternativu skupim proizvodima i čekaju efekte najavljenih mjera.

Za građane naše države često je odlazak u trgovinu poput odlaska u muzej. Zbog visokih cijena, mnoge namirnice su sve sličnije eksponatima, koje mogu samo gledati. Cijene iz dana u dan sve više rastu i osnovne životne namirnice, poput mlijeka i hljeba, za mnoge su postale luksuz.

„Hljeb je ključni, za svaku trpezu, za svakog potrošača. Nadamo se da će se postići neki sporazum - ukoliko sporazuma uopše može biti u slobodnom formiranju cijena - o ograničavanju cijena osnovnih vrsta hljeba“, kaže Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK-a.

Nije dovoljno samo ograničniti cijene hljeba, potrebno je intervenirati i na cijenama drugih osnovnih životnih namirnica. Treba istaći da je i smo društvo sklono neracionalnom trošenju, te nije rijetkost vidjeti i bačen hljeb na ulicama. Dok su jedni u problemu kako da ga kupe, drugi ga nemilice bacaju.

„Imamo najviše povrata na onim asortimanima hljeba koji su jeftiniji. Znači da potrošači baš i ne biraju jeftinije asortimane. Nego da se biraju skuplji asortimani hljeba“, ističe Bulić.

Velika su očekivanja od zaključavanja cijena 50 osnovnih artikala koje je najavljeno u Federaciji, kao što je primjetno i da je bojkot kupovine u trgovinama natjerao trgovce da rade promo akcije. Građani nerijetko posežu i za kreditima i ulaze u dužničko ropstvo. Samo po osnovu nenamjenskih potrošačkih kredita građani su zaduženi više od 9 milijardi marka.

„Šta građani rade? Vjerovatno se dosta toga može objasniti podrškom dijaspore, postojanjem sive ekonomije, tih neformalnih dohodaka, koji nisu formalizovani kroz formalnu ekonomiju i slično. Nema drugačijeg objašenjenja“, kaže Admir Čavalić, predsjednik Kluba SBiH u Zastupničkom domu FBiH.

Podrška domaćoj proizvodnji treba biti prioritet ekonomske politike Bosne i Hercegovine. Dobar dio domaće proizvodnje odnosi se na poljoprivredu, čije jačanje je ključ podsticanja ekonomskog rasta. Vlada Tuzlanskog kantona za poljoprivredu i rurali razvoj ove godine izdvojiti će višemilionska sredstva,a iz federalnog budžeta za poljoprivredu je namijenjeno 183 miliona maraka.

„Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u svom budžetu ima na raspolaganju 15 miliona i 70 hiljada maraka za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2025. godini“, istakao je Fedahija Ahmetović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK-a (SDA).

Ulaganja u domaću proizvodnju osigurati će i bolju konkurentnost domaćih proizvoda. A od vlasti se očekuje da poprave ambijent za poslovanje realnog sektora i interveniraju u vanrednim okolnostima jer mnogi sugrađani u noć ulaze samo s jednom misli: da li će i sutra imati novac da kupe barem hljeb?

federalna.ba