Svakodnevna poskupljenja: Ima li spasa u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji?

Cijene osnovnih životnih namirnica rastu iz dana u dan, a građani sve češće biraju šta mogu, a ne šta žele kupiti. Sindikalna potrošačka korpa prelazi tri hiljade maraka, a plata je upola manja. Ima li rješenja i može li nas i koliko spasiti domaća poljoprivredna proizvodnja?

Dok se cijene osnovnih životnih namirnica gotovo svakodnevno mijenjaju, standard građana ostaje isti – nizak i nesiguran. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi 3.180 KM. Prosječna plata u Federaciji BiH jedva dostiže polovinu tog iznosa. Građani su ogorčeni, umorni, ali i zabrinuti.

“Ovo je prešlo sve granice.”

“Bez teksta sam. Ovo je iznad svakih očekivanja.”

“Ne znam kako se to kreće. Slabo uzimam, to drugi rade.”

Jaz između mjesečnih primanja i troškova života sve je dublji. Minimalna plata od hiljadu maraka pokriva tek trećinu potreba. Podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi za juni pokazuju da većina građana svakodnevno vodi borbu za osnovnu egzistenciju.

„Bukvalno svaki dan svake sedmice imamo nove cijene. Najbolje to vide oni potrošači koji imaju malo skromnija primanja, penzije, studentske stipendije i naravno porodice sa više članova koje imaju niža porodična primanja“, kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja Klub potrošača TK-a.

Vlada Federacije je do 1. septembra zaključala cijene za 65 osnovnih proizvoda. Iako pozdravljena, ova mjera, jedina u regionu, donosi tek djelimično olakšanje.

„Znamo mi da to nije dovoljno, ali ušteda na mjesečnom nivou od 60 maraka, ukoliko birate proizvode iz paketa zaključanih cijena, sasvim sigurno je značajna za jednog penzionera. Onom kome nije značajna, on vjerovatno može sebi da priušti kvalitetnije i skuplje proizvode“, ističe Bulić.

Pitanje koje se sve češće postavlja je - može li nas spasiti domaća poljoprivredna proizvodnja? Odgovori su složeni. Bez ozbiljne strategije, teško.

„Istina je da kada govorimo o poljoprivredi, hrani, proizvodnji hrane - Bosna i Hercegovina je ekonomski ovisna o uvozu i moramo promišljati kako kreirati osnove za ekonomsku stabilnost i dugoročnu održivost naše poljoprivrede“, objašnjava Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Parlamentu FBiH.

Potencijal za veću poljoprivrednu proizvodnju postoji, no čini se da ga ne koristimo dovoljno. S druge strane, povećani troškovi sjetve i vremenske nepogode smanjuju prinose i podižu cijene.

„Mi moramo, kako Vlada FBiH, Vijeće ministara, Vlada TK-a - iznalaziti povoljnija rješenja, ponuditi i obezbijediti adekvatnija novčana sredstva našim poljoprivrednim proizvođačima, da poljoprivredni proizvođači povećavaju obim proizvodnje“, ističe Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu i veterinarstvo TK-a.

Domaća proizvodnja jeste šansa, ali samo ako se u nju sistemski i odlučno ulaže. Hrana postaje luksuz, a domaća proizvodnja nada. Bez ozbiljnog pristupa, volje i podrške - sve ostaje na riječima. A građani, umjesto da žive od svog rada, sve češće preživljaju od svojih odricanja.

federalna.ba