Cijene nafte u pale za skoro 5 posto

Cijene nafte danas su pale za skoro 5 posto nakon što je Izrael pristao na prekid vatre s Iranom. Prethodnih dana cijene su naglo porasle zbog straha da bi Iran mogao poremetiti globalnu opskrbu zatvaranjem Hormuškog moreuza – ključne pomorske rute za transport nafte i gasa. Analiziramo koliko će se sukobi na Bliskom istoku odraziti na tržište i ekonomiju naše zemlje.

Svijet, pa i naša zemlja, strahuju od skoka cijena nafte, a samim tim lančanog porasta cijena prehrambenih i drugih proizvoda. Slična situacija desila se nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada su promjene na tržištu energenata uticale na živote ljudi širom svijeta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar:

„Konflikt na Bliskom istoku kreira niz energetskih nepogodnosti, što se manifestuje i na ekonomsko polje. Šta to konkretno znači za BiH? Može uvjetovati rast cijena nafte i naftnih derivata, eventualno i finalnih proizvoda i usluga. Za nadati se, eventualno, dobivamo nove signale, da je primirje u toku i da se može očekivati mir. To bi bilo idealno. To bi ohrabrilo tržišta i da kažemo negiralo sve potencijalne negativne ekonomske efekte.“

Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da u našoj zemlji snižavanje ili pad cijena nafte ne čini bitan uticaj na cijene proizvoda:

„Mi smo imali u proteklim sedmicama, pa i mjesecima, stanje relativno nižih cijena goriva koje se nisu odrazile pozitivno na cijene. Dakle, gotovo niko nije ništa pojeftinio zbog toga što mu je trošak prevoza bio smanjen. U BiH je uobičajena praksa – kad cijene goriva idu dole, ništa ne pojeftinjuje. Kad cijene goriva idu gore, skoro sve poskupljuje.“

Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ smatra da u BiH ne postoji sređena energetska politika:

„Američka administracija naređuje takoreći svojim partnerima da ne smiju dizati cijene goriva. Međutim, možemo primijetiti da u BiH to baš i ne vrijedi. U nas je konstantan porast cijena, a energetska politika skoro da i ne postoji.“

Bago je mišljenja da se bilo koja promjena u svijetu odmah reflektuje na našu zemlju, s akcentom na naše loše upravljanje:

„Mi se moramo jednom konačno opametiti i upravljati našim robnim rezervama, a da ne kažem svojom proizvodnjom energije, bilo koje. Jednostavno se moramo urazumiti i opametiti kada je u pitanju upravljanje zemljom i planiranje, pogotovo vezano za energetske resurse i moramo puno bolji i odgovorniji biti na tom polju.“