Život i umjetnost Lady Pink od prašume do Brooklyna
Sandra Fabara, poznatija kao Lady Pink, danas je neizostavno ime kada govorimo o historiji ulične umjetnosti u New Yorku. No, njen put do umjetničke slave počinje daleko od urbanog pejzaža Amerike – u srcu ekvadorske prašume, gdje je provela rane godine svog djetinjstva.
Preseljenje u Brooklyn 1971. godine bilo je radikalna promjena za tada sedmogodišnju djevojčicu. Umjesto drveća i zmija, čekale su je čelične konstrukcije, visoke zgrade i podzemna željeznica – ali upravo taj kontrast oblikovao je njenu buduću umjetnost. Kao tinejdžerka, Lady Pink je otkrila grafite – i vrlo brzo ih pretvorila u svoje sredstvo izražavanja, alat za borbu i potpis identiteta.
U vremenu kada su vagoni njujorške metro mreže bili platno za stotine mladih, uglavnom muških umjetnika, Lady Pink je bila izuzetak koji je prkosio pravilima. Nije se povukla pred dominacijom muškaraca, već se dokazala kao ravnopravna – s prepoznatljivim stilom, smjelošću i talentom. Njena prisutnost u kultnom filmu Wild Style i fotografijama Marthe Cooper zabilježila je njeno ime u kolektivnoj memoriji njujorške umjetničke scene.
Iako insistira na tome da nije bila prva žena među grafiterima, Lady Pink uvijek naglašava zasluge onih koje su joj prethodile – poput Barbare 62 i Eve 62 – ali niko poput nje nije uspio preći iz ilegalnog uličnog izraza u svijet priznate galerijske umjetnosti.
Danas, Lady Pink crpi inspiraciju iz svog djetinjstva, prirode i fantastike, a njeni murali i slike odišu bogatstvom boja, fluidnim oblicima i motivima koji spajaju urbano i bajkovito. Njena umjetnost nosi odjeke Gaudíjevih arhitektonskih čuda, animacija Hayaa Miyazakija i epskih ilustracija Franka Frazette.
U nedavnom razgovoru u sklopu podcasta Hyperallergic, Lady Pink je podijelila priče iz svojih najranijih dana, govorila o izazovima koje je nosilo bavljenje grafitima kao žena, saradnjama s umjetnicima poput Jean-Michela Basquiata i Jenny Holzer, te o svom dugogodišnjem odnosu s Leejem Quiñonesom, još jednom legendom grafiti pokreta.
Ono što Lady Pink čini posebnom nije samo njen umjetnički opus, već i uticaj koji ima na generacije mladih umjetnica. Njena priča je dokaz da zidovi mogu govoriti – a kada to rade kroz ruke hrabre žene, poruke odjekuju još dalje.
Federalna.ba / M.O.
Preporučeno
Dakar zahvaljujući živopisnim muralima postao centar ulične umjetnosti
Dakar, glavni grad Senegala, postao je ključni centar ulične umjetnosti, posebno u naselju Medina. Ovo područj...
Grafiti - između umjetnosti i krivičnog djela
Grafiti već desetljećima svojim različitim pojavnim oblicima i porukama intrigiraju javnost i kontroverzan su...
Američki gradić uredbom pokušao da riješi spor o muralu s krofnama i slobodi govora
Nova uredba gradića Conway u američkoj državi New Hampshireu predstavljena kao "put naprijed" za javna umjetni...
Marić: Policija provodi mjere i radnje vezane za grafite u Vrapćićima
Policija provodi mjere i radnje iz svoje nadležnosti vezane za slučaj prijetećih poruka koje su osvanule u Vra...
Cijeli muzej: otkrivena Abramovičeva kolekcija od 963 miliona dolara
Na prvi pogled, fasada od crvene cigle u blizini linije željezničkih lukova podsjeća na obično skladište u juž...
Mostarske fasade u novom ruhu: Street arts festival donio nove murale
Grad Mostar je tokom trajanja 12. po redu Street arts festivala ponovo bio galerija pod otvorenim nebom. Nasta...