Grafiti - između umjetnosti i krivičnog djela

Grafiti već desetljećima svojim različitim pojavnim oblicima i porukama intrigiraju javnost i kontroverzan su dio urbane kulture širom svijeta. Za one koji ih stvaraju to je svojevrstan način izražavanja, protesta ili uljepšavanja javnih površina. No, ta forma izražavanja često prelazi granicu dobrog ukusa, ali i graniči, ili već jeste - krivično djelo.

Kreatori grafita i murala, koji mogu biti prava umjetnička djela, koriste sprejeve i markere, oslikavaju javne površine, zidove, mostove, ograde, ali i prometne znakove. Ovisno o izgledu, lokaciji i poruci, osobito onoj koja potiče na mržnju i netrpeljivost, predstavljaju izazov i za vlasti i za građane.

„Grafiti se možda previše u Bosni i Hercegovini, ali i u našoj maloj zajednici koriste da bi se iskazalo netrpeljivost. Smatramo da zajednica u smislu lokalne samouprave, ali i nekih drugih institucija, treba reagirati u tim slučajevima, trebaju poduzeti odgovarajuće mjere i trebaju ukloniti taj govor mržnje“, kaže Ivona Mišković, članica Koalicije protiv mržnje „Uvažavanje“ Livno.

A kako ti 'junaci' uglavnom rade pod okriljem noći, teško ih je razotkriti.

„Često imamo problema da to niko nije uočio, da nema svjedoka... Onda se pokušava kroz operativni dio slagati mozaik kako bi se, eventualno, moglo doći do samih počinitelja“, navodi glasnogovornik MUP-a K10 Ivica Vrdoljak.

Osim što su putokazi, prometni znakovi turistima i putnicima prolaznicima govore i o sredini u koju dolaze.

„Poruke koje se, nažalost, nalaze na našim prometnim znakovima, bilo da su išarani preko latiničnog ili ćiriličnog pisma, šalju jako lošu sliku o samoj destinaciji, pogotovo ako su gosti iz onih zemalja u koje se ta negativna poruka na neki način šalje“, ističe Nikola Periša, predsjednik Turističke zajednice grada Livna.

„Ne znam zašto se samo baziraju na znakove, ako se već ne podnosi ćirilica ili latinica, na konvertibilnim markama isto imamo oba pisma, zašto se ne počupaju novci. Samo se, znači, uništava javna imovina“, ističe Asmir Orman, građanin Livna.

„Ostavlja se, na neki način, mrlja. Prljava ulica je mrlja, svaka razrušena kuća je mrlja, svaka uništena, u ovom slučaju instalacija - grafit je svojevrsna mrlja i mrlje, nažalost, često se puno jače i više lijepe za čovjeka nego pozitivne i dobre stvari“, govori Dinko Periša, građanin Livna.

A takvu mrlju zasigurno neće ostaviti umjetnička djela/murali poput „Zida mira“, koji oslikaše livanjski strukovnjaci, poruka sportskog kluba kod Kantonalne vlade, mural na zidu koji skriva kontejnere u bolničkom krugu.

federalna.ba