Vehabović pitao zašto u delegaciji BiH nema Bošnjaka ili ostalih, Mijić upozorila da je Kovačević doveo Sud u zabludu

Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu završena je javna rasprava u predmetu „Slaven Kovačević protiv BiH“. Svaka od strana u procesu je iznijela argumentaciju. Na saslušanju su se obratili Slaven Kovačević, advokat Christiana Schmidta, ali i predstavnica Republike Hrvatske.

Konačna odluka na čekanju, saslušanje završeno. Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu rasprava u slučaju „Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“, a po žalbi Vijeća ministara BiH. Obratile su se sve strane u procesu, no prvo apelant Kovačević. Upozorava - OHR i Hrvatska čine sve da zaustave promjenu izbornog sistema, zasnovanog na etničkim principima. Motive i ciljeve još jednom potcrtao.

„Motiv je da u Bosni i Hercegovini osiguram efektivno glasačko pravo na izborima za predsjednika. Ovom aplikacijom, uz ranije presude, želim ostvariti puno glasačko pravo u Bosni i Hercegovini. Trenutno, svi građani nemaju to pravo“, kazao je Kovačević.

A, pravo da iznese stavove Vijeća ministara BiH iskoristila je agentica Monika Mijić. U delegaciji je, osim nje, i agentica Sandra Malešić, ministar pravde Davor Bunoza, te federalni ministar pravde Vedran Škobić. Dakle, delegacija Bosne i Hercegovine bliska HDZ-u BiH. Prikladno tome i pitanje sudije Farisa Vehabovića: „Da li je ijedan predstavnik bošnjačkog naroda ili ostalih prisutan u vašem timu, ako već zastupate interese svih konstitutivnih naroda?“.

I ne, nije. Ali je zato bio prisutan i ministar pravde iz RS-a, koji presudu karakteriše perfidnim pokušajem unitarizacije. Vijeće ministara BiH već nekoliko godina nije imenovalo agente BiH pred Sudom u Strazburu, već našu zemlju godinama predstavljalu vršitelji dužnosti. Među njima i Monika Mijić. Umjesto o apelaciji, pažnju je usmjerila na političku situaciju u BiH, pritiske i navodne prijetnje.

„Ja sam bila izložena degradirajućem tretmanu, prijetnjama, morala sam sama tražiti zaštitu, sve je to politički pritisak. Znatno lakše bi postigli svoje ciljeve bez mene“, kazala je Mijić, v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Lične žalbe su potrajale dugo, s toga i upozorenje predsjedavajućeg Velikog vijeća v.d. agentici da odgovara na pitanje sudije Vehabovića i fokusira se na predmet. Mijić se ponovno žalila - tek je u petak obaviještena o odlasku u Strasbourg. Iako joj je manjkalo vremena, očekivano, kritika na poteze Slavena Kovačevića nije: „Aplikant nema status žrtve. Doveo je u zabludu Sud da kao pripadnik ostalih nema aktivno biračko pravo, da je diskriminisan pri izboru članova Predsjedništva i državnog Doma naroda jer se izjašnjavao kao Hrvat tokom izbornog ciklusa od 2012. do 2016. godine“.

Uoči saslušanja u fokusu javnosti bio je visoki predstavnik Christian Schmidt. Dilema hoće li se pred Sudom obratiti ili ne, razjašnjena je tek nekoliko dana prije saslušanja. Od OHR-a potvrda da Schmidt lično ići neće, ali advokat je bio među prisutnima. Upozorio je na krhku političku atmosferu u našoj zemlji i važnost ishoda presude. Tačnije, njen neupitan utjecaj na bh. politiku.

„Zbog političkog konteksta zabrinutost viskog predstavnika je opravdana i situacija je mnogo više krhka nego kada je bila presuda u slučaju Sejdić-Finci ili Zornić. Na sigurnost BiH utječe i agresija Rusije na Ukrajinu. Dešavanja u regiji se ne mogu uzeti bezobzirno“, izjavio je Timothy Otty, advokat visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Ne mogu se uzeti bezobzirno brojni faktori koji su prethodili raspravi. Među njima posebno interesantni potezi Hrvatske. Osim što su imali svoju predstavnicu na saslušanju, zanimljivo je, donirali su Evropskom sudu i 100.000 eura samo nekoliko dana ranije. A nakon saslušanja čeka nas višemjesečno čekanje. Konačna odluka mogla bi uslijediti na proljeće, a s njom i okončanje etničke diskriminacije. Naravno, pod uslovom da je bh. organi provedu.

federalna.ba