U Tuzli dnevno bude 200 tona otpada – važno je sortirati ga već u domu

Problem deponovanja otpada je zajednički problem na nivou Bosne i Hercegovine. Sve ga je više, prostora za deponovanje sve manje. Tuzla nema velikih problema sa ilegalnim deponijama, a nadležno komunalno predzeće već je i mapiralo lokacije na kojima neodgovorni građani najčešće odlažu svoj otpad. Ono na čemu ekolozi insistiraju je primarna selekcija otpada, koja je predviđena i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

Za razgradnju jedne PVC vrećice prirodi je potrebno oko 240 godina, plastične boce oko hiljadu, a za staklenu od jednog do dva miliona godina. I opet, iako većina građana zna koliko se teško ti materijali razgrađuju, otpad odlažu u prirodu i time narušavaju prirodnu ravnotežu. U Tuzli velikih divljih deponija nema, a svaku manju ilegalnu nadležno se preduzeće trudi da blagovremeno ukloni.

“One su, ustvari, privremenog karaktera, gdje neodgovorni ljudi odlažu otpad, a nema potrebe jer mi ga odvozimo u svih 40 mjesnih zajednica. U zavisnosti od vremenskih prilika, mi imamo negdje 180 do 200 tona otpada dnevno”, objašnjava Admir Bećirović, direktor JKP Komunalac Tuzla.

Budućnost je u primarnoj selekciji otpada, što je definisano i Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Naša država je potpisivanjem Zelene agende preuzela obavezu rada na učinkovitom razdvajanju otpada, posebno papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada.

„Napravljen je veliki pomak, posebno individulanih stambenih objekata, a to je ona individulana odgovornost. Kada njih informišete, kada im postavite infrastrukturu - oni odvajaju. Malo je veći problem u zgradama, zato što ljudi nemaju individualnu odgovornost nego kolektivnu i uvijek se kriju, neko je uvijek drugi kriv“, tvrdi Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Otpad skupljen u Tuzli bude zbrinut na gradskoj sanitarnoj deponiji Desetine. Nakon toga prolazi proces sortiranja u fabrici – u tome pomažu i građani, koji to rade u svojim domovima.

„Na području grada imamo oko 6 hiljada domaćinstava koji imaju po dvije kante i imamo 60 tipskih objekata za veća gradska naselja. Taj naš sortirani otpad preuzimaju kupci koji dalje rade na osposobljavanju i stvaranju novih vrijednosti“, navodi Bećirović.

Ako želimo zdravo okruženje, bez ilegalnih deponija, najbitnije je podizati svijest građana o važnosti pravilnog odlaganja otpada. Kante za sortiranje ništa ne znače ako naši građani nemaju izgrađenu svijest da svoj otpad ne mogu bacati gdje god požele, nego samo i isključivo na za to predviđena mjesta.

federalna.ba