Srednjovjekovna Bosna i Rimska kurija - 1.dio - trinaesta epizoda

Na prostoru na kojem će se formirati srednjovjekovna bosanska država, kršćanstvo je bilo rašireno još u antičko doba, a sa pojavom Ćirila i Metodija, nastaće daleko povoljniji uvjeti za širenje kršćanstva  u Bosni.

Prvi pisani tragovi o odnosima Bosanske banovine i  Rimske kurije, današnjeg Vatikana, nalazimo pred kraj 12.stoljeća.

U političko-crkvenoj povijesti srednjovjekovne Bosne posebno važnu ulogu odigrat će ban Kulin. Iako se nikada nije javno deklarisao  kao katolik, Kulin je nastojao održavati bliske veze izmedju kršćanskih zajednica u Bosni i u susjedstvu. No, do Rimske stolice, sve češće stižu optužbe na račun Bosne kao zemlje heretika, zemlje krivovjerstva.

Ove optužbe dolaze iz Duklje, Splita, iz Ugarske, i Rimska kurija započinje istragu.

Šta  će se to desiti na Bilinom  polju kod Zenice 8.aprila 1203 godine?

Ko je to spremao križarski pohod na Bosnu? Zašto je premještanje Bosanske biskupije iz Bosne u Djakovo, današnju Slavoniju, a tada pod ugarskom vlašću, tako važno za dalji tok dešavanja u srednjovjekovnoj Bosni?

Odgovore na ova i neka druga pitanja ima Dženan Dautović, doktor historijskih nauka i kustos Zavičajnog muzeja Travnik.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.