Sada mogu putovati, spavati napolju

Romi u BiH i širom svijeta danas obilježavaju svoj najveći praznik - Đurđevdan. Za ovaj praznik vezuje se najviše običaja, a njegovo obilježavanje započelo je rano jutros, ukrašavanjem domova i izlaskom na rijeke, gdje se uz brojne rituale, te muziku, ples i veselje proslavlja dolazak proljeća.

Kraj zime i dolazak proljeća. Bacanje vrbovih grančica u rijeku kao simbolično odbacivanje negativnosti. Pokretanje čergi i vjera u ispunjenje želje da će pronaći bolje mjesto za život.

“Ujutro se rano ustane, djeca se kupaju u vodi sa crvenim jajetom - da budu zdrava, napredna, krupna. Nakon toga idemo na kanal i bacamo vjenčiće, a nakon toga u svojim dvorištima proslavljamo Đurđevdan - najveći praznik Roma, koji označava da Romi mogu putovati, spavati napolju”, objašnjava Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja.

Iako najveća nacionalna manjina, u BiH Romi ni danas nemaju status domicilnog stanovništva. Najviše je porodica ispod granice siromaštva, najveća stopa nezaposlenosti i najniži stepen uključenosti u obrazovni sistem. U Bijeljini se intenzivno radi na poboljšasnju njihovog položaja. Osnovano je i socijalno preduzeće koje se bavi organskom proizvodnjom.

“Pokušavamo sa partnerima da uradimo što više, da ih zaposlimo i pokažemo da su Romi potencijal”, kaže Dragan Joković, direktor Udruženja za promociju obrazovanja Roma Otaharin.

Od sakupljanja željeza dnevno, kažu nam, zarade od 5 do 10 maraka i to je sve sa čime višečlane porodice prežive dan.

Siromaštvo. Diskriminacija. Teški uslovi života... Dugotrajna borba za njihova prava i bolji položaj neprestana je, a onda i rodno-zasnovano nasilje, malotljetnički brakovi, prosjačenje...

“Nije to smanjeno, nažalost, ali moram reći - nije to samo do nas, nego i do institucija. Jer i za prosjačenje i za maloljetničke brakove, da se jednom uradi po zakonu, sljedeći čovjek to ne bi smio uraditi. Ali oni samo kažu - romska posla ili romska tradicija”, dodaje Hašimović.

A jedino što jeste romska tradicija je veselje i sreća, kao centralni pojam romske kulture. Iako su prihvatali običaje sredina u kojima žive, istovremeno su ostali vjerni svojoj tradiciji i vjerovanjima. Jedno od njih je da će, ako je na Đurđevdan vedro, godina biti plodna, a ako bude padala kiša, predstojeće ljeto će, kažu, biti veoma sušno. Otuda - pričaju nam - i stara romska izreka “Bog da te sačuva vedrog Božića, a oblačnog Đurđevdana”.

federalna.ba