videoprilog Mirele Čanović (Dnevnik 2)

Na Đurđevdan treba da se proveseli

Bh. aktuelnosti prije 2 godine

Slaveći Đurđevdan, Romi slave dolazak proljeća i svega onoga što ono sa sobom nosi. Jedan je to od njihovih najznačajnijih praznika čije obilježavanje prati čitav niz tradicionalnih običaja, koji, u pojedinim sredinama, nestaju. Potvrđuje to i današnja posjeta naše tuzlanske ekipe romskim naseljima na tom području.

Naza Jusić iz naselja Pasci kod Tuzle sa prijateljicama se rado prisjetila i kako je ovaj veliki romski praznik proslavljan u njihovoj mladosti.

„Cure i momci bi uzeli kante pa bi odosmo na omahu pjevajući, pa tu smo i ašikovali, pa donosili omahu 5. maja predveče, pa se napolju noćilo. Brali bismo cvijeće, grančice i ostalo, a roditelji, majke su nam bojile jaja“

Fatima Biberović dodaje kako djeca treba da se okupaju kad ustanu sa jajima i sa cvijećem: „Radi zdravlja, da nam budu puna kao jaje, da nam budu lijepa kao cvijet i da nam cijela godina bude u zdravlju i veselju“.

Naza kaže da danas održava tradiciju koliko može, jer joj djeca žive u inozemstvu. Ali, tu su prijateljice s kojima se proveseli, baš kako i treba na Đurđevdan.

U obližnjem romskom naselju Kiseljak, atmosfera danas sasvim drugačija - pusta ulica i tišina. Stanovnici nam objašnjavaju i zašto.

„S vremenom tradicija umire. Stari dok su bili, pratili su - omladina neće, ne zanima ih. Prije je bila i muzika i gosti dolazili, od svuda“, govori Safija Mustafić.

„Sad nema naroda kao što je prije bilo, sad niko ni sa kime, a kamoli da slavi Đurđevdan“, dodaje Mirsada Merdanović.

„Nekako smo okupirani svim ovim teškoćama koje muče romsko stanovništvo - neimaština i svašta nešto. Unazad 2-3 godine to je sve već nekako zatiškalo, niko neće da slavi, valjda nemaju razlog da slave“, priča Zula Džafić.

Održavanjem tradicije, ali i rješavanjem brojnih drugih romskih problema sada se najvećim dijelom bave romske nevladine organizacije.

„Mi imamo ta dva praznika Đurđevdan i Alidžun koji se stvarno slave, oni ostali značajni datumi se obilježavaju i mi naravno nećemo dozvoliti da ova naša tradicija nestane. Mi želimo da se integrišemo, ali moramo čuvati našu historiju, našu kulturu, našu tradiciju, naš jezik, jer ako to izgubimo, neće na kraju biti ni Roma“, poručuje Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost iz Tuzle.

Zanimljivo je da je Đurđevdan – a na romskom zovu Ederlezi - na Balkanu praznik svih Roma, bez obzira na vjersku pripadnost.

federalna.ba

Đurđevdan
Preporučeno
“Dokle god pjevamo za Đurđevdan, nismo zaboravili ko smo”
Bh. aktuelnosti prije 3 mjeseca

Romi širom Balkana, pa tako i Bosne i Hercegovine, na svoj način proslavljaju Đurđevdan, jedan od najznačajnij...

Đurđevdan obilježen na Trgu slobode u Tuzli
BiH prije 1 godina

U organizaciji Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost", na Trgu slobode u Tuzli je obilježen veliki romski p...

Hiljade turista posjetilo turski Edirne povodom proslave Đurđevdana
Oko svijeta prije 1 godina

Hiljade domaćih i stranih turista posjetilo je turski grad Edirne povodom proslave Đurđevdana, najvećeg prazn...

Đurđevdan na Gorici
Bh. aktuelnosti prije 2 godine

Danas je Đurđevdan (Ederlezi, Jurjevo) praznik koji slave mnogi, a najviše se veže za romsku kulturu i Rome, k...

Romi slave Đurđevdan, u Visokom na grane drena vezuju crvene krpice
BiH prije 2 godine

Romi danas slave Đurđevdan, jedan od najvećih romskih praznika, kojim ispraćaju zimu i slave dolazak proljeća....

Sada mogu putovati, spavati napolju
prije 3 godine

Romi u BiH i širom svijeta danas obilježavaju svoj najveći praznik - Đurđevdan. Za ovaj praznik vezuje se najv...