Pad direktnih stranih investicija u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, izuzetak Zapadni Balkan

Obim direktnih stranih investicija u zemljama Istočne i Jugoistočne Evrope prošle godine bio je manji nego prethodnih godina, iako je bilo izuzetaka poput zemalja Zapadnog Balkana, pokazuje analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).

U odnosu na 2023. godinu, direktne strane investicije u širem regionu pale su za približno četvrtinu, sa oko 100 milijardi na nešto više od 75 milijardi eura.

Ekonomistkinja WiiW-a i autorica izvještaja Olga Pinđuk ocijenila je da su trendovi u širem regionu u velikoj mjeri posljedica krize njemačke industrije i neizvjesnosti u vezi s politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Istovremeno, u zemljama regiona dolazi do strukturnih promjena jer dosadašnji model ulaganja u proizvodnju, koji se uglavnom zasnivao na statusu „produžene proizvodne trake“ zapadnih kompanija, polako gubi na značaju kao pokretač ekonomskog rasta.

Kada je riječ o investicijama, sa minusom od 24 posto situacija je prošle godine bila loša i za članice Evropske unije u regionu. Posebno je pogođena Poljska (minus 48 posto), a pad od 15 posto zabilježen je i u Rumuniji. U Ukrajini je pad iznosio 26 posto, što se može objasniti vanrednom situacijom zbog ruske agresije.

Države Zapadnog Balkana zabilježile su rast od 17,4 posto, predvođene Srbijom i Sjevernom Makedonijom, a i Turska je imala povećanje direktnih stranih investicija od 5,5 posto u poređenju s 2023.

Pozitivni izuzeci su Češka (plus 7,9 posto), Hrvatska (plus 38,7 posto), Mađarska (plus 5,1 posto), Litvanija (plus 28,8 posto) i Slovačka, koja je imala čak deset puta veći obim direktnih stranih ulaganja nego prethodne godine.

Međutim, rast u tim zemljama može se objasniti i pojedinačnim velikim projektima koji iskrivljuju statistiku. Primjer su investicije kineskih firmi u proizvodnju električnih automobila i baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.

Bez obzira na ove izuzetke, WiiW upozorava da ukupan trend pada stranih ulaganja ostaje nepromijenjen.

Novi podaci o stranim „greenfield“ investicijama pokazuju da se situacija i ove godine dodatno pogoršala, kako u pogledu broja najavljenih novih projekata, koji je u prvom kvartalu ove godine manji za 26 posto u odnosu na isti period prošle godine, tako i u pogledu iznosa obećanog kapitala, koji je pao čak za 55 posto.

Trend u oblasti ugovorenih projekata i najavljenog kapitala iz prvih mjeseci ove godine, prema analizi WiiW-a, odnosi se na sve zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope, uz nekoliko svijetlih tačaka poput Albanije, Kosova, Ukrajine i Letonije.

Njemačke i austrijske firme, koje tradicionalno najviše ulažu u region, sada „povlače ručnu“. Njemačka je u periodu od drugog kvartala 2024. do prvog kvartala ove godine najavila ulaganja od 5,4 milijarde eura, gotovo dvostruko manje nego u istom periodu 2023. i 2024., kada je najavila 10,6 milijardi eura. Broj najavljenih njemačkih „greenfield“ projekata pao je za 21 posto, sa 257 na 203.

Krajnje oprezni su i investitori iz Austrije, čija ulaganja ostaju na gotovo istom nivou, oko 1,4 milijarde eura, kao i prošle godine, navodi WiiW.

Kina, iako je također gotovo prepolovila ulaganja, sa najavljenih 11,2 milijarde eura ostala je najveći investitor u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope. Ipak, učešće Kine u ukupnim stranim direktnim investicijama iznosi svega 1 posto, dok 70 posto otpada na EU.

WiiW ocjenjuje da u cijelom regionu opada značaj direktnih stranih investicija za ekonomski rast, što ukazuje na strukturne promjene u zemljama koje su bile poznate po velikim stranim ulaganjima u proizvodni sektor, posebno u automobilsku industriju.

Dosadašnji model „produžene proizvodne trake“ zapadnih korporacija, kako zaključuje WiiW, dugoročno neće biti dovoljan za očuvanje i povećanje blagostanja u zemljama regiona. Zato WiiW predlaže investitorima da više ulažu u obrazovanje, istraživanje, razvoj i promišljenu, individualiziranu industrijsku politiku.

federalna.ba/Beta