Lideri Zapadnog Balkana i EU povjerenica Marta Kos u Skoplju o Planu rasta

Povjerenica Europske unije za proširenje Marta Kos i lideri šest partnera sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) okupili su se danas u Skoplju na sastanku na visokoj razini posvećenom provedbi Plana rasta za Zapadni Balkan, inicijative koju podržava EU s ciljem ubrzanja integracije regije u jedinstveno tržište Unije.

Tijekom sastanka analiziran je dosadašnji napredak u provođenju reformi u oblastima financija, prometa, digitalne povezanosti i integracije tržišta. Lideri su potvrdili političku posvećenost realizaciji Plana i dogovorili redovite sastanke, uključujući sljedeći koji je planiran za jesen ove godine.

U okviru Plana rasta, partneri su izradili vlastite reformske agende u sklopu Instrumenta za reforme i rast, vrijednog šest milijardi eura za razdoblje 2024–2027. godine. Do sada su isplaćena predfinanciranja Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji, dok je Bosna i Hercegovina 27. lipnja usvojila nacrt Reformske agende, a od Kosova se očekuje ubrzanje procesa odobravanja, priopćeno je iz Europske komisije.

Povjerenica Kos podsjetila je da ovaj instrument zahtijeva održivo i snažno usmjeravanje i vlasništvo političkih lidera kako bi se osigurala brza i cjelovita realizacija. Time će se ubrzati rast partnera i osigurati njihov napredak na putu pristupanja EU. Premda su već vidljivi i rezultati određenih važnih reformi, tijekom sastanka, upućen je poziv partnerima da ubrzaju realizaciju plana. Upravo u tom cilju i Komisija ostvaruje blisku suradnju s partnerima sa Zapadnog Balkana.

U cilju poticanja zelenih investicija, Komisija je predložila novi investicijski paket u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), vrijedan 87,7 milijuna eura, čime bi se ukupno mobiliziralo više od 487 milijuna eura za osam investicija u čistu energiju u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Projekti uključuju modernizaciju energetskih mreža, sanaciju hidroelektrana i razvoj solarnih sustava grijanja.

Tijekom sastanka ocijenjen je napredak u postepenoj integraciji partnera u jedinstveno EU tržište. Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija već su se pridružile Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA sustavu), čime se olakšavaju prekogranične financijske transakcije u eurima. Komisija je najavila infrastrukturnu podršku za 11 ključnih graničnih prijelaza kroz program sigurnog i održivog transporta u okviru inicijative „Zeleni koridori“.

U oblasti digitalne povezanosti, aktivnosti su već započele kroz europske centre za digitalne inovacije, inicijativu WiFi4WB, kao i kroz rad na uvođenju digitalnog identitetskog novčanika u skladu s praksom zemalja članica EU.

Temeljem prvog poziva, odabrano je sedam europskih centara za digitalne inovacije koji će podržati mala i srednja poduzeća u njihovoj digitalnoj transformaciji i tranziciji, a aktivnosti su započete u siječnju 2025. godine, a još poziva je u pripremi. U vezi s digitalnim identitetskim novčanikom EU, partneri sa Zapadnog Balkana rade istom dinamikom kao i države članice EU. Osim toga, preko 300 općina podnijelo je zahtjev za WiFi za Zapadni Balkan (WiFi4WB), a prve pristupne tačke trebale bi biti uspostavljene u posljednjem kvartalu ove godine.

Komisija i zemlje Zapadnog Balkana također će udvostručiti napore na smanjenju cijena roaminga, što bi građanima omogućilo da roaming prilikom kretanja unutar EU i na Zapadnom Balkanu koriste kao kod kuće. Potvrđen je i napredak u razvoju regionalnog turističkog ekosustava te jačanju zaštite potrošača kroz institucionalnu i tehničku podršku.

U konačnici, inicijativa Autoputa jedinstvenog tržišta fokusirat će se na snažne industrijske saveze i jačanje lanaca vrijednosti između Zapadnog Balkana i Europske unije; ubrzanje regulatorne konvergencije i integracije poslovnih zajednica.

Lideri su se obvezali na ubrzanje provedbe reformi, poboljšanje komunikacije s građanima i gospodarstvom te redovito izvještavanje o napretku. Europska komisija će u narednim tjednima završiti procjenu prve faze provedbe reformi i donijeti odluke o narednim isplatama u okviru Instrumenta za reforme i rast.

Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila 8. studenoga 2023. godine, ima za cilj produbljenje regionalne suradnje, ubrzanje reformi i jačanje ekonomske konvergencije regije s EU.

Fena