Njemački Ustavni sud traži zaštitu prava maloljetnika iz poništenih dječjih brakova

Njemački Ustavni sud potvrdio je da su brakovi u kojima je jedan od supružnika mlađi od 16 godina nevažeći, ali je proglasio neustavnim zakon kojim je to propisano, jer ne reguliše posljedice paušalnog poništavanja maloljetničkih brakova. Sud u Karlsruheu ocijenio je da zakonodavac i dalje ima pravo da poništava takve brakove, ali da do određenog roka mora da izmeni zakon i reguliše porodične i prije svega ekonomske posljedice poništavanja, prenijeli su nemački mediji.

Pitanje dječjih brakova nametnulo se kao tema na vrhuncu migrantske krize, 2015. i 2016. godine, kada je u Njemačku stiglo na stotine hiljada izbjeglica iz Sirije.

Sredinom 2016. u Njemačkoj je već bilo oko 1.500 takvih maloljetničkih brakova, objavljeno je na sajtu informativne emisije Tagesshau njemačke javne televizije ARD.

Parlament je zato u ljeto 2017. godine usvojio zakon o suzbijanju takvih brakova, a osnovna novina bilo je to da su u inostranstvu sklopljeni brakovi automatski proglašavani ništavim, ako je jedan od partnera mlađi od 16 godina. U slučaju maloljetnika uzrasta 16 do 18 godina brak je mogao da poništi sud.

Pravni stručnjaci su još tada kritikovali takvo rješenje, ne zato da bi zaštitili dječje brakove, nego su smatrali da je potrebno posmatrati svaki brak pojedinačno, pošto poništavanje vodi gubitku i svih bračnih prava.

Lavinu je, piše Tagesshau, pokrenula tužba 21-godišnjeg muškarca iz Sirije čiji je brak sa 14-godišnjom djevojčicom poništen, nakon čega je brigu o njoj preuzela služba za brigu o mladima i ona je smještena u dom za migrantkinje. Savezni sud ocijenio je da je odredba o paušalnom poništavanju protivustavna i zatražio mišljenje ustavnog suda.

Razlog je prvenstveno bilo to što njemački Ustav predviđa posebnu zaštitu braka i porodice, a poništavanjem braka se sva ta prava gube pa za maloljetnika mogu nastati i negativne posljedice, prije svega gubitak prava na izdržavanje. Ustavni sud se uglavnom saglasio sa ocjenom saveznog suda i proglasio zakon iz 2017. neustavnim, iako će on i dalje u prilagođenom obliku nastaviti da važi do usvajanje izmjena.

Sud je ocijenio da je zabrana maloljetničkog braka ispravna, i da nije potrebno provjeravati svaki pojedinačni brak u kojem je jedan od partnera mlađi od 16 godina.

Primjedba se, međutim odnosi na to da zakon nije regulisao posljedice poništavanja braka, i da mora u takvom slučaju da obezbjedi i socijalnu sigurnost bračnih partnera. Naloženo je da se u zakon do juna 2024. unesu izmjene koje će to garantovati, a do tada će i za poništene brakove važiti pravila koja važe za razvod braka, odnosnono partneri iz poništenog braka će imati pravo na izdržavanje.

Uz to, zakonom, prema ocjeni suda, treba regulisati i to da takav ništav brak ako partneri žele može ponovo da postane punovažan u skladu sa njemačkim pravom kada oboje napune 18 godina, i da zato nije potrebno da sklope novi brak kao do sada. Razmatrajući predmet, ustavni sud je naložio Max Plank institutu za međunarodno privatno pravo da napravi studiju o tome kako je to pitanje riješeno u drugim evropskim državama, piše agencija dpa.

U studiji je navedeno da je posljednjih godina veoma pooštreno priznavanje takvih brakova i u Švajcarskoj, Holandiji i Švedskoj, ali da je njemački zakon restriktivniji.

Tako prema švedskom i holandskom zakonu razlozi za ništavost braka nestaju kada partneri postanu punoljetni i brak ponovo postaje punovažan, a u Švajcarskoj postoji mogućnost i da sud prizna važenje maloljetničkog braka, ako je to u "pretežnom interesu" supružnika.

federalna.ba/Beta