Kako građani preživljavaju inflaciju i čeka li nas recesija?

Sindikalna potršačka korpa u BiH iznosi oko tri hiljade maraka. Iako vlast uvodi mjere koje će ograničiti rast cijena, nedovoljni prihodi građana su suštinski problem. Povećanje minimalne plate je neophodan korak koji bi donekle mogao popraviti finansijsku situaciju.

Dok cijene rastu, a plate ostaju iste, sindikalna potrošačka korpa iznosi čak 2.954 marke. Većina građana kupuje samo najosnovnije životne namirnice, tek toliko da se prehrani. Luksuzu nema mjesta, živi se, kažu, od danas do sutra.

Globalne ekonomske promjene ostavljaju posljedice na bh. društvo u kojem su građani kreditno zaduženi najviše po osnovu potrošačkih nenamjenskih kredita i to oko čak 8,4 milijarde maraka. Iz Kluba potrošača TK-a smatraju da država itekako ima novca da realizuje povećanje minimalnih plata, čime bi se pomoglo građanima.

“Ogromni porezi su se slili upravo zahvaljujući rastu cijena i upravo tome što su potrošači napunili taj budžet. Kompletni prihodi od PDV-a idu praktično od nas”, kaže Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK-a.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić podsjeća na recesijske trendove koji se odnose prije svega na Njemačku, odnosno usporavanje njemačke ekonomije, što posljedično ima veze sa našim izvozom: “Gase se fabrike i slično. To može značiti kraj inflacije kao takve, ali sa druge strane dolazak recesije”.

Ono što je evidentno i bez socijalne karte je da se u našem društvu gubi takozvani srednji sloj društva, koji je nekada bio pokretač ekonomije. Taj sloj je činio većinski dio stanovništva, a danas živi na granici siromaštva.

“Zaključavanje cijena je upravo s namjerom da se pomogne dijelu populacije koji ima probleme da finansijski se obezbijedi za mjesec dana i sa tim osnovnim životnim namirnicama”, dodaje Bulić.

Čavalić ističe kako je bitno raditi na nekim mjerama kako bi se povećale plate, posebno u privatnom sektoru, ili utjecali na ublažavanje inflacije.

Standard našeg društva je među najlošijim u Evropi, a nije rijetkost čuti da se u trgovinama kradu osnovne životne namirnice. No, kako tvrde ekonomisti, novca za povećanje plata ima, samo je pitanje ima li dobre volje među donosiocima odluka.

federalna.ba