Još jedan Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva bez optužnica protiv odgovornih

Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 5. maj Danom žalosti u znak sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva. Tim povodom Skupština i Vlada Kantona Sarajevo, zajedno s Udruženjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, organizovalo je polaganje cvijeća na Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, predstavnici Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo zajedno s Udruženjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995. položili su cvijeće na Spomen‑obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995, a u okviru Dana Kantona Sarajevo.

Kako godine prolaze, sve je teže i teže, kaže Alija Hodžić, potpredsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995:

„Ja nemam više potomaka. Imao sam jedno jedino dijete koja je uzela bila tek 18. godinu. Stasala. I zločinci je ubiše. Ubiše samo nju između 50 i nešto djece koja su bila skupa. Niko nije ni ogreban. Samo je ona izrešetana od dvije proklete granate.“

Sanida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, navodi da najviše boli činjenica da za zločine počinjene u gradu Sarajevu za 1.425 dana opsade ne postoji nijedna optužnica:

„Mi u Sarajevu koji smo proveli rat, koji smo proveli najdužu agresiju u historiji, boli činjenica da Tužilaštvo ništa ne čini po pitanju podizanja optužnice.“

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, smatra da obilježavanje ovog datuma obavezuje:

„Moramo se sjećati najmlađe populacije koja je na tako brutalan način ubijana tokom opsade grada. Ne smijemo to zaboraviti. Posebno zbog mladih. I obavezuje nas da sve to prenesemo na mlade. Jer mladi nemaju saznanja o svemu onom što se dešavalo. Oni zaista treba da znaju šta se dešavalo, kako su njihovi vršnjaci ubijani, kako su njihovi snovi završili na jedan monstruozan način.“

Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo, kaže da je ovo tužan dan, ne samo za Sarajevo nego za cijelu BiH:

„Ako možemo da gradiramo zločine, ovi su sigurno ostavili najdublji trag – ne samo porodicama čija su djeca ubijena, već svim građanima BiH. Da toga nije bilo, danas bi oni sa nama gradili BiH, učestvovali u društveno-korisnom radu, podizali porodice u BiH. Tako da sigurno najdublje ožiljke nosimo zbog nedostatka ove populacije.“

Irfan Čengić, načelnik Opštine Stari Grad, ponovio je važnost kulture sjećanja i van granica BiH: u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Turskoj i drugim državama:

„Ovaj datum zaista moramo obilježavati uvijek. Drago mi je da sam danas sa pobratimskim organizacijama i gradovima odao počast i da ljudi iz tih gradova shvataju šta se desilo ovdje i da ne zaboravimo tu djecu, ali da razmišljamo ka budućnosti. Prije svega i o njihovim roditeljima, a njihovoj braći i sestrama koji su ostali i prijateljima da obezbIjedimo bolju budućnost, ali da nikada ne zaboravimo šta se desilo sa tom djecom.“

Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić kazao je da čitava BiH, posebno Sarajlije, ne smiju zaboraviti ovu tužnu godišnjicu:

„Mi, Sarajlije pogotovo, a i čitava BiH, ne da ne smijemo zaboraviti, nego je ovo jedna od najvažnijih stvari koje treba da se sjećamo i da ovako obilježavamo tužne godišnjice. Od svih poginulih i onih koji su izgubili život za vrijeme rata u Sarajevu i BiH ipak mislim da su djeca zaista najveće žrtve, nešto posebno što treba da ne zaboravljamo i da posebno obilježavamo.“

Prema podacima Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva, ubijeno je 1.601 dijete.