Da bi djeca imala zdravu budućnost, neophodne su mjere prevencije

Kako bi djeci od predškolskog do školskog uzrasta osigurali zdravu budućnost, neophodno je raditi na jačanju svijesti i poboljšanju njihovog zdravlja. Upravo to je i bio jedan od ciljeva naučne konferencije u Zenici pod nazivom "Postignuća, izazovi i perspektive u pogledu unapređenja zdravlja školske djece“. Na jednom mjestu okupljeni su stručnjaci iz zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sektora, s ciljem stvaranja zajedničkih i održivih rješenja u oblasti promocije zdravlja i prevencije bolesti djece i mladih.

Najmlađi su, prema mišljenju zdravstvene struke, najosjetljivija kategorija i baš zbog toga je neophodno pružiti sistemsku podršku i provoditi konkretne mjere na prevenciji, ali i jačanju njihovog zdravlja.

“Upravo to jeste cilj ove konferencije - naglašavanje prevencije, rane intervencije i jačanje multisektorske saradnje između obrazovnog i zdravstvenog sektora. To je populacija koja najbolje usvaja zdrave životne navike i mi ih krojimo i zbog toga kažemo - zdrava mladost, zdrava budućnost”, ističe Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Kroz preventivne preglede vida i sluha, lokomotornog sistema, testiranja na anemiju, te ranog otkrivanja poremećaja rasta i razvoja, koje svake godine provodi Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, oko 7 posto pregledane djece dobije uputnicu za daljnje preglede vida i oko 2 posto za pregled sluha.

“Nakon covida i online nastave, koja je bila sjedalački način života, postotak za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sistema se povećao nekih 15 na nekih 50 posto djece koja dobiju uputnicu za dalje dijagnostičke obrade. Kao povratne informacije dobijamo podatak da praktično sva djeca koju uputimo su i trebala da odu na preglede”, navodi Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Uloga porodice i odluke roditelja jedni su od ključnih faktora. No, ne smije se zanemariti ni uloga obrazovnog sektora - od vrtića do škola.

“Sa roditelja i tetama iz vrtića usvajamo te životne stilove. Sve počinje od lične higijene, zdrave ishrane i naglašavanja fizičke aktivnosti. To je početak, a kasnije nastavljamo kroz preventivne preglede”, dodaje Kuduzović.

Pomoćnik federalnog ministra za javno zdravlje Goran Čerkez podsjetio je da se ne smije zaboraviti definicija zdravlja: “To nije samo odsustvo bolesti - već jedno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. Ako tog blagostanja nemamo, jako je teško govoriti da smo zdrava nacija. Jako je bitno da zajednički radimo na tom blagostanju i svi u svom segementu nešto uradimo. Zdravlje je društvena odgovornost, nije samo činjenica da je to odgovornost zdravstva”.

Službe za školsku higijenu i zdravlje djece organizovane su u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu dok se u ostalim kantonima, iako je ta obaveza zakonski propisana, aktivnost pregleda predškolskih i školskih uzrasta ne provodi. I dok to izostaje, Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je aktivnost promjene organizacije primarne zdravstvene zaštite kroz otvaranje centara za prevenciju i promociju zdravlja.

federalna.ba