Izložba o počecima poljoprivrede na Balkanu i kremiranju u bronzano doba

Projekt Vizualizacija nepoznatog Balkana, fokusiran na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, došao je do novih arheoloških spoznaja. Iskopavanja Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka otkrilo je početke poljoprivrede na Balkanu, te tehnike i obrede kremiranja u bronzano doba - a sve je predstavljeno u izložbi Zemaljskog muzeja BiH.

Zemaljski muzej BiH vodi publiku kroz postere i edukativni film u davnu prošlost. Predstavljena su otkrića iz 2000. do 1000. godine prije nove ere i prvi put uključuju i posmrtne ostatke iz tog perioda. Geofizička snimanja su rasvijetlila i misteriju zemljanih semberskih humki.

“Interesantno je da niko nikad nije znao o čemu se tu radi, bile su neke narodne priče da su to osmanske kule. U dvije godine smo istražili tu jednu humku za koju se ispostavilo da se radi o mjestu koje je korišteno hiljadama godina”, govori arheolog Mario Gavranović

Ostaci gozbi, životinjskih kostiju, te različiti simbolički predmeti pronađeni u grobincama upućuju na ritualni način života, te da je riječ o mjestu koje je stoljećima smatrano svetim. Definiranju prirode stanovništva pomoglo je i otkriće nekropole Kopilo u Srednjoj Bosni.

“Ovo istraživanje okoline Zenice je jako bitno zato što nismo imali nikakve podatke o sahranjivanju pokojnika iz perioda kasnog bronzanog i ranog gvozdenog doba, na tlu cijele Bosne takvi podaci nisu postojali. Ova nekropola je prva otkrivena i to je kamen temeljac”, ističe arheologinja Marina Dedić.

Na Balkanu, a tako i u Bosni i Hercegovini, postoji izvjestan kontinuitet arheoloških istraživanja, ali do sada bez mogućnosti preciziranja egzaktnih datuma. Međutim, ovo specifično otkriće je prvi korak pri kreiranju jasne linije prahistorije i pozicioniranju Bosne i Hercegovine na arheološku sliku svijeta.

federalna.ba