Ponovo o sedam institucija kulture od državnog značaja i njihovom finansiranju – i ničijoj brizi

Sedam institucija kulture od državnog značaja i dalje su bez riješenog pitanja finansiranja. I nikoga nije briga. U ove dvije rečenice staje sve. I politički pokušaji i njihova pravdanja. Nerad sistema ponovo je doveo u pitanje opstanak bitnih institucija, a radnici još jednom prepušteni sami sebi. Novi apeli upućeni su iz Nacionalne i univerzitetske bioblioteke BiH i Zemaljskog muzeja. Blokada rada je sve izvjesnija. Gledamo li novu reprizu stare nebrige?

Zbog političkog zastoja Bosna i Hercegovina već pet mjeseci funkcioniše bez budžeta i na privremenom finansiranju. To znači da novca ima samo za plaće, tekuće troškove i međunarodne obaveze. Predsjedništvo BiH je zatražilo da kroz budžet bude regulisano pitanje finansiranja kulturnih institucija, ali na tome je sve ostalo. Za to je potrebno oko 7 miliona maraka. Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke poručuju da ponovo nikome nisu prioritet.

„Neki ministri su već dali izjave za medije da ne znaju da postojimo - uvrstili bi nas u budžet, ali ne znaju da postojimo. Zašto ne poštuju odluku Predsjedništva, koje je vratilo na doradu budžet?“, pita Adisa Žero, v.d. direktora NUBBiH.

Bila je to, nesumnjivo, još jedna sjednica Vijeća ministara bez naznake pokretanja procedure za rješavanje ovog problema. Pred ministrima našao se prijedlog, no smatraju da je posao za njih završen. A odgovornost na članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

„Kakvu doradu? Predlagač je Predsjedništvo, nije predlagač Vijeće ministara. Nema tu dorade. Da bismo mi mogli vas da finansiramo, vi morate poslati budžetski zahtjev, mi moramo znati da vi postojite, mi moramo vas planirati u budžet, ali ako vi za budžet institucija BiH kao potrošač ne postojite, mi vas ne možemo ni planirati“, odgovara ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD).

„Postoji potpuno protivljenje iz ministara iz reda srpskog naroda da se bilo šta konstruktivno uradi na ovom planu“, tvrdi ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto (NS).

I predsjedavajuća Vijeća ministara smatra da zahtjev nema zakonodavnog utemeljenja. Zbog toga i nije bilo saglasnosti, iako je strogom naredbom Ureda visokog predstavnika još 21. novembra naloženo usvajanje zakona kojim bi država preuzela brigu i obavezu finansiranja. Čak i sami pokušaj formiranja radne grupe koja bi se trebala baviti ovim pitanjem propao je na početku, jer nikad nisu imenovani svi članovi.

„Kada se oglušite na naredbe visokog predstavnika, mislim da je već trebao biti formiran predmet. Istekli su svi rokovi i krajnje je vrijeme da znamo ko je krivac i šta sa ovim institucijama“, upozorava Žero.

„Država BiH je prije 80 godina je osnovala Narodnu i univerzitetsku bibliteku BiH, država BiH i u 2025. mora preuzeti odgovornost da donese jedno sistemsko rješenje“, ističe Aldin Huskić, predsjednik Vijeća zaposlenika NUBBiH.

A dok traje birokratski šah – kako do poteza koji donosi novac? Za pojedine, kantonalni zakon je slamka spasa. Njime su vlasti kantona preuzele obaveze sufinansiranja, obećavajući novac za minimum hladnog pogona – za plaće i doprinose radnicima. Ali za samo 5 institucija kulture. Preostale dvije izostavljene.

„Prije nekoliko dana smo od ministra Kenana Magode i usmeno obaviješteni da je Zemaljsku muzej i zvanično sad izbačen iz mogućnosti da se finansira putem javnih poziva u KS-u putem Ministarstva kulture i sporta - navodno pod izgovorom da je sada muzej u nadležnosti Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih. Tu smo bili zatečeni i iznenađeni jer znamo da prošle godine od tog ministarstva nismo dobili nikakva sredstva, a niti smo ove dobijali“, govori Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

„Federalna ministrica je obećala pomoć nakon što prođu utrošci Vlade i službene novine, ali kažem vam - dok se ne desi sve to i dok taj novac ne bude na računu, mi ne možemo ništa isplatiti niti normalno funkcionisati. Dolazimo u situaciju koju smo imali prošle godine“, kaže Žero.

Do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma institucije kulture su bile obuhvaćene zakonima u kojima je osnivač bila Skupština Republike BiH. Tada su i dobile status od značaja za državu. No, to nikada nije potvrdio Parlament BiH i danas djeluju u pravnom vakuumu, zbog čega nisu korisnici nijednog budžeta u BiH. Okončanje problema sedam institucija od značaja za državu traži i Evropska unija. Ali naznaka rješenja nema. Ima samo kobnih udaraca – možda ovaj posljednji, najdrskiji, bude i nokaut.

federalna.ba