Medijski radnici iz zemlje i regiona u Tuzli o položaju novinara

Novinari u vremenu etnohuškačkih politika - uloga i sigurnosni izazovi - tema je ovo koja je u Tuzli okupila medijske radnike iz zemlje i regiona, kako bi razmijenili iskustva, ali i definirali probleme i rješenja.

Novinarska zajednica u Bosni i Hercegovini je veoma razuđena i nejedinstvena, iako je muče slični problemi, počevši od radnopravnog statusa, pa do odnosa političara, politike i institucija prema novinarskom radu, novinarima pojedinačno i medijima. Situaciju dodatno usložnjavaju netransparentni mediji, bez impresuma, a samim time i odgovornosti za plasirane informacije, moglo se čuti na okruglom stolu u Tuzli.

„Činjenica je da javne televizije, nije bitno da li kantonalnog, općinskog, entitetskog ili državnog nivoa imaju povjerenje, ali još uvijek naša javnost ne zna prepoznati šta je fejk njuz i koji su to fejk mediji koji ih plasiraju i koji u ovom prostoru dodatno komplikuju situaciju“, istakao je Amarildo Gutić, predsjednik Društva novinara Bosne i Hercegovine.

Stoga, svjesni svoje uloge u društvu, naročito u vrijeme aktuelnih etnohuškačkih politika, bh. novinari, ali i njihove kolege iz okruženja, na izazove nastoje odgovoriti profesionalnošću.

„Prvenstveno mi kao novinarke i novinari trebamo biti svjesni postulata naše profesije i držati se novinarske etike, a onda ćemo imati puno manje problema i potreba za razgovorom o tome zašto podliježemo ratnohuškačkim etnonacionalističkom narativu, jer je to nešto što nas drži zatvorene, što cijelo društvo drži u okovima koji nam ne daju da idemo naprijed“, poručila je novinarka iz Hrvatske Danka Derifaj.

Takvoj situaciji doprinosi i neadekvatna zakonska regulativa, odnosno njeno nepostojanje, neprovođenje ili represivna priroda medijskih zakona.

„U RS-u je takav zakon već na snazi. Vrlo rado bi ga prepisali i u Federaciji. U nekim segmentima i pokušavaju, čak i u nekim kantonalnim zakonima, da uvedu ‘prijeki sud’ za kažnjavanje novinara, iako imamo Zakon o zaštiti od klevete, koji je u ovom trenutku dostatan. Ali to, očito, političarima i političkim strukturama koje su na vlasti nije dovoljno”, naveo je Gutić.

„Jako je teško uz vlast kakvu imamo u Srbiji razgovarati o promjenama zakona. Pokušavali smo u posljednih 13 godina, otkako su se ‘presvučeni radikali’ vratili na vlast, da učestvujemo, budemo inkluzivni u procesima s državom, ali oni su to uvijek tumačili na vrlo fleksibilan način, pretvarali su to, doslovno, u kriminal“, kaže programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić.

Upravo bi zato snaga medijske zajednice i u Bosni i Hervcegovini, ali i regiji, trebala biti prvenstveno u međusobnoj solidarnosti.

federalna.ba