Božić, Božić Bata – Dragana Tomašević

**

Dobro je čitati ... o običajima, predanjima i tradicijama drugih naroda; o praznicima i svetkovinama; čitati o radosti i veselju naših susjeda, komšija, sugrađana i tako uvećavati znanje i spoznanje o bogatstvima života i radosti dijeljenja

**

Priče i pjesme u knjizi „Božić, Božić Bata“ opisuju praznični duh pravoslavnog Božića, njegovu kulturu i tradiciju, ali i vrijeme čuda koja se dešavaju u vrijeme božićnih dana. Knjiga „Božić, Božić bata“ nije prva ovakvog profila i na ovim prostorima. U Mostaru je daleke 1899. godine objavljena obimom mala, ali  tada i danas značajna knjiga „Božićne priče od srpskih pripovjedača“. U knjizi „Božić, Božić bata“ nalaze se tekstovi preko 80 autora koji su pisali o pravoslavnom prazniku Božiću, i to „od starih vremena" do danas. Istraživanje o temi Božića obuhvatilo je književne tekstove na našem jeziku od 18. do kraja 20.stoljeća. Osim književnih tekstova, u knjizi čitamo legende, etnografske zapise i recepte za jela koja se tradicionalno prave za Božić u našoj zemlji. U knjizi „Božić, Božić Bata“ nalaze se tekstovi iz časopisa „Bosanska vila“, „Prosvjeta“, Dnevni list“, Glasnik za zabavu  nauk“, „Brank“, „Srpska riječ“, „Glas slobode“, „Zora“ ... a, od književnih tekstova tu su priče Dostojevskog, Mloša Crnjanskog, Rastka Petrovića, Stevana Sremca, Svetozara Ćorovića, Alekse Šantića, Branka Ćopića, Njegoša, Bašeskije, Nike Besarovića ... Osim autora, čitamo i tekstove koje su napisale autorice. Milena Miladinović piše o božićnom poklonu siromašnog djeteta, 1904.godine; Jelena Ostojić pjeva „Božićnu pjesmu“, 1905.godine; Milena Šotra Gačinović prpovijeda o Božiću u Hercegovini; Olga Zirojević piše o baklavi kao božićnoj slastici, o obgama-jufkama i tišpištilu – sirotinjskoj baklavi; Staka Skenderova piše nam o sarajevskim trgovcima, a Jelica Belović Bernadžikovska piše o vuku u božićnim bajkama, ispisuje razgovor sa cvijećem ... Knjige kao što je „Božić, Božić bata“ treba  čitati. Tako ćemo bolje upoznati sebe i svoje komšije, susjede, a sve kako ne bismo zaboravili svoju kulturu, nasljeđe, kako bismo živjeli i trajali u sinergiji sa drugima i drugačijima, jer ljudima u Bosni i Hercegovini zajednička je ljubav prema Bogu i bližnjem. Činjenica da nešto prakticiramo na drugačiji, različit način znači samo da smo odavno već razvili kulturu dijaloga.

**

Dragana Tomašević poznata nam je kao književna kritičarka, novinarka, književnica. „Brief nach Sarajevo“, prvo književno djelo Dragane Tomašević objavljeno je u Grazu, Austrija, 1995.godine. Koju godinu kasnije objavljena je knjiga „Život je jači“ i knjiga priča „Lutka od riže“; Dragana Tomašević autorica je i knjige - književne biografija grada „Sarajevo gdje je nekad bilo“; zatim knjiga, opet o Sarajevu, naslova „Sve bih zemlje za Saraj'vo dala“. U ediciji „Ženska lica Bosne“, SPKD Prosvjeta i BZK Preporod, zajedno su objavili knjigu Dragane Tomašević „Priče o bosanskim ženama – čitanka za žene“. Posebno vrijedna spomena je Draganina knjiga „Bajram ide“ koju je, 2014.godine, objavila Nacionalna i univerzitetska bibloteka BiH, u ediciji Memoria Bosniaca. Knjiga „Božić, Božić Bata“ važan je dio te edicije.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Foto – Selma Dizdar