BBC uz neizvjesnu budućnost obilježava vijek postojanja

Britanski medijski servis BBC danas obilježava čitav vijek postojanja, ali će sljedećih nekoliko godina vjerovatno odrediti da li će jedan od najpoznatijih emitera u svijetu preživjeti u prepoznatljivom obliku do kraja decenije, piše britanski list "Guardian".

Kada je osnovan BBC nakon Prvog svjetskog rata, kompanija je morala da riješi komercijalni problem, jer su britanski industrijalisti pokušavali da prodaju radio-prijemnike, ali niko nije htio da plati skup dio opreme "ukoliko nema šta da sluša".

Grupa proizvođača predvođena "Marconijem" zajednički je zatražila odobrenje britanske Vlade i osnovala "Britansku emitersku kompaniju", koja je kasnije reformisana kao manje otvoreno komercijalna korporacija kako bi proizvodila prikladan sadržaj.

Emitovanje BBC-ja počelo je u novembru 1922. godine, kada je preuzela "Marconijevu" postojeću stanicu srednjeg talasa "2LO", emitovanu sa predajnika u sjedištu kompanije na "Strandu", u centru Londona. Taj krov je sada mjesto kafića koji se zove "Radio".

"Guardian" podsjeća da su se od 1922. godine mnoge stvari promijenile, ali da su neke ostale iste. Prvi program sadržao je govor Andrewa Bonara Lawa, novoimenovanog torijevskog premijera koji se borio da zadrži kontrolu nad svojom frakcijom stranke. Ta kontrola će trajati samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja vlasti.

Druge vijesti obuhvatale su izvještaj o pljački, prodaju knjige Williama Shakespearea i vremensku prognozu. Vrijeme prilikom prvog emitovanja bilo je maglovito.

Spiker na radiju čitao je vijesti dva puta - jednom normalnom brzinom, a drugi put duplo sporije, nakon čega je slušaocima postavljeno pitanje koja brzina im se više sviđa.

Jedan vijek kasnije, BBC nastavlja da dolazi do nekoliko desetina miliona ljudi, uz sličan radijski program i upotrebu srednjih talasa. Međutim, BBC se više ne može osloniti na privilegovanu dominaciju ograničenog spektra emitovanja kako bi došao do javnosti.

Za razliku od ranije, BBC sada mora da privuče slušaoce koji trenutno imaju gotovo neograničen izbor kada se radi o medijskim servisima, kao i internet platformama za emitovanje koje imaju veći budžet i manje političkih i regulativnih obaveza.

Dio izazova za korporaciju je to što slušanost njenih tradicionalnih televizijskih i radio-stanica ostaje relativno visoka, što otežava radikalnu reformu.

Još jedan od problema je to što je BBC upleten u politiku, od uloge emitera tokom generalnog štrajka 1926. godine do spora sa bivšim premijerom Velike Britanije Tonyjem Blairom oko "nepouzdanog dosijea" tokom rata u Iraku.

Ništa manje politička nije ni trenutna situacija, jer je sadašnji generalni direktor BBC-ja Tim Davie imenovan 2020. godine u vrijeme kada se ovaj medijski servis plašio da će vladajuća Konzervativna stranka postaviti svog kandidata za tu funkciju. Devie je tada dao razna obećanja i postavljao ljude na funkcije tako da bude naklonjen torijevcima.

Važeća licenca BBC-ja ističe krajem 2027. godine i u toku su razgovori koji drugi servis bi mogao da ga zamijeni. Zaposleni su vrlo svjesni da bi korporacija mogla da bude drastično drugačija za 110. rođendan BBC-ja. 

federalna.ba/Srna