Vučić za BBC: Nema ideologije Velike Srbije, želimo u EU, uz neovisnu politiku

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odbacio je u intervjuu za britanski BBC postojanje "ideologije Velike Srbije", istaknuvši kao strateški cilj Beograda članstvo u Europskoj uniji te naglasivši da Srbija u odnosu na istok i zapad slijedi svoju neovisnu politiku, ne odbacujući prijateljstva s Rusijom i Kinom.

U intervjuu "Hard talk" BBC-jevom novinaru Stephenu Sackuru u predsjedničkom uredu u Beogradu Vučić je, na konstataciju da je nekoć, kao član Srpske radikalne stranke, "slijedio viziju Velike Srbije koja je donijela mnoga zla i ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije", rekao da je u međuvremenu sazrio, promijenio se i shvatio da je gospodarstvo najvažnije za budućnost zemlje na čijem je čelu.

"Imamo izreku 'samo se magarci ne mijenjaju' ", rekao je Vučić, istaknuvši da se ne slaže s pogledima zapada o krivici za sve loše stvari na Balkanu, jer su na situaciju u tadašnjoj Jugoslaviji "utjecali i interesi zapadnih sila i svih drugih", prenosi Hina.

Niječući današnje postojanje ideologije Velike Srbije, Vučić je, na podsjećanje da je nedavno održan svesrpski sabor Srbije i Republike Srpske te na izjave Milorada Dodika da želi secesiju od BiH i pridruživanje Srbiji, ocijenio da se radi o u velikoj mjeri o izmišljenoj priči onih koji hoće naškoditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima.

Dodao je da je u deklaraciji s tog skupa navedeno da Srbija u potpunosti podržava poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995.

"Ponovio sam tisuću puta da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s međunarodnim javnim pravom i Daytonskim sporazumom, kao i teritorijalni integritet RS unutar BiH", izjavio je Vučić.

"Kada su se neki željeli odcijepiti od bivše Jugoslavije, vi ste ih podržali. Pomagali ste tim bivšim republikama Jugoslavije. Sada, ako se netko želi odcijepiti od njih, to je najveći zločin", dodao je.

Vučić je inzistirao na poruci s tog skupa da nitko nema pravo umanjiti ili uskratiti srpskom narodu pravo na uporabu svog jezika i ćiriličnog pisma, rekavši da "Srbija ima svoje granice, u skladu s Ustavom, međunarodnim javnim pravom, Poveljom Ujedinjenih naroda i rezolucijama UN-a".

O genocidu u Srebrenici rekao je kako uvijek govori da je to bio "strašan masakr", da je na 20. obljetnicu otišao pokloniti se žrtvama i položiti vijenac, ali da ga je "rulja napala".

"Nitko ne niječe ono što se dogodilo u Srebrenici", rekao je.

Na konstataciju da je najočigledniji izvor napetosti u regiji odnos Beograda i Prištine i na pitanje prijeti li opasnost od novog rata, Vučić je rekao da u procesu normalizacije odnosa od Srbije nije traženo de facto priznanje nezavisnosti Kosova i da "tako nešto nigdje nije ni napisano ni rečeno".

"Normalizacija znači da živimo u miru, stabilnosti, da imamo slobodan protok robe, kapitala, ljudi, usluga, da razvijamo naša gospodarstva, da počnemo razgovarati o različitim pitanjima i pokušavati da ih riješimo", rekao je Vučić.

Vučić drži da su mir i stabilnost na Kosovu pitanja za one koji su "otvorili Pandorinu kutiju” poduzimajući protuzakonite radnje protiv Srbije. Danas se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a pitanje je zašto je Srbija bombardirana 1999. bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a, upitao je Vučić.

On je kao strateški cilj Srbije istaknuo punopravno članstvo u Europskoj uniji, ali je naglasio da Beograd neće prekinuti veze s tradicionalnim prijateljima i partnerima s istoka - Rusijom i Kinom.

Naglasio je da ne sjedi na dvije stolice, već samo na jednoj - stolici Srbije, te da je ponosan što Srbija samostalno donosi svoje odluke.

"Podržali smo Ukrajinu, pomogli na humanitarnom i financijskom planu više od svih ostalih zajedno na zapadnom Balkanu", ustvrdio je.

On je zanijekao da je Beograd produbio energetske veze s Moskvom od početka ruske invazije na Ukrajinu dodavši da je trgovinska razmjena s Rusijom "nažalost, prepolovljena".

"Trudimo se diversificirati opskrbu energentima, napravili smo plinski konektor između Srbije i Bugarske i počeli kupovati plin od Azarbejdžana, ali i dalje kupujemo velike količine od Rusije", izjavio je Vučić.

Ustvrdio da je za protekle dvije i pol godine imao jedan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a da su u međuvremenu "lideri EU odlazili u Moskvu" s njim razgovarati.

"Oni i dalje kupuju naftu i plin od Putina, a pokušavaju nas opisati kao krivce. Mi jesmo laka meta", rekao je Vučić.

federalna.ba/Fena