ZZJZFBIH - Odjel za humanu mikrobiologiju obavlja i molekularnu dijagnostiku respiratornih infekcija

Taj odjel dugi niz godina radi sanitarne preglede ljudi zaposlenih u zdravstvu te ljudi koji su prirodom svog posla vezani za proizvodnju i distribuciju hrane (restorani, trgovine, tvornice hrane), a već drugu godinu za redom u svome laboratoriju radi molekularnu dijagnostiku respiratornih infekcija u svrhu nadzora nad virusima gripe, SARS-CoV-2 i RSV.

U sezoni 2023/2024. urađena su 43 takva testiranja, dok je u 2024/25. dosad urađeno 35. Planovi su da u narednom periodu uvede screening na viruse koje prenose komarci (virus Zapadnog Nila), te molekularnu dijagnostiku bakterije Legionella pneumophila u vodenim sustavima.

Odjel već godinama uspješno organizira obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima, te Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, što ima međunarodni karakter.

Specijalista medicinske mikrobiologije s parazitologijom, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Maja Ostojić, ističe da je bakterijska rezistencija prema antimikrobnim lijekovima, osim što je postala glavni klinički i javnozdravstveni problem, zahtijeva i multidisciplinarni pristup i međusektorsku suradnju.

- Kako bi efikasno smanjili antimikrobnu rezistenciju, svi sektori moraju razborito koristiti antimikrobna sredstva, poduzeti preventivne mjere za smanjenje učestalosti infekcija i slijediti dobre prakse u zbrinjavanju otpada kontaminiranog antimikrobnim sredstvima. Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim nivoima, koja daje smjernice o racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova. Važan faktor je i razvoj i uvođenje novih dijagnostičkih testova, koji bi ubrzali mikrobiološku dijagnostiku, što bi značajno smanjilo bespotrebnu upotrebu antimikrobnih lijekova. Pozitivan i važan učinak na smanjenje antimikrobne rezistencije ima i imunizacija, jer se njome postiže prevencija bolesti i smanjuje potreba za antimikrobnim lijekovima, te je vrlo važno poticati imunizaciju u zajednici – dodala je Ostojić.

Ona je podsjetila da je prva radionica kojom je obilježen Europski dan svjesnosti o antibioticima, te Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima održana 2021. godine, online, zbog pandemije Covid-19 i da je bila međunarodnog karaktera. Tada je, kaže Ostojić, upozoreno da prekomjerna upotreba antibiotika općenito, a posebno u pandemiji dovodi do većeg stvaranja rezistentnih i višestruko rezistentnih organizama.

- Sljedeće 2022. godine, radionica je održana hibridno, a tema je bila „Prevenirajmo antimikrobnu  rezistenciju zajedno“, što se referira na činjenicu da smo ju radili u suradnji s veterinarima. Svjesni smo da je za pojavu multiplo rezistentnih sojeva osim humanog sektora odgovoran i veterinarski, te poljoprivredni sektor – navela je Ostojić.

Dodala je da je i ta radionica imala međunarodni karakter s predavačima i učesnicima iz ostalih država regiona. Te godine su uz pomoć studenata Medicinskog fakuleteta u Mostaru proveli anketu među slučajnim prolaznicima o poznavanju i korištenju antibiotika.

- Rezultati su nažalost bili poražavajući, a iz istraživanja smo uvidjeli da naši ljudi niti znaju za što se koriste antibiotici, da i sami ponekad vrše pritisak na liječnike da im propišu antibiotik, da ga kupuju u ljekarnama, da ga nepravilno uzimaju, posuđuju - kaže dr. Ostojić.

Najavila je da će uskoro biti održana radionica o temi „Uloga cijepljenja u smanjenju antimikrobne rezistencije: izazovi i mogućnosti“ i podsjetila da cjepiva mogu utjecati na smanjenje pojave antimikrobne rezistencije izravno i neizravno.

-Izravno će utjecati na način da će spriječiti pojavu nekih bolesti, koje su uzrokovane bakterijskim uzročnicima, te samim tim spriječiti upotrebu antibiotika. A neizravno, cjepiva protiv virusnih bolesti će smanjiti broj virusnih bolesti, a samim tim i komplikacija, koje bi nastale uslijed tih bolesti, za koje bi se onda davali antibiotici - rekla je dr. Ostojić.

Inače, dr. Ostojić je nacionalni koordinator za istraživanje karbapenem rezistentnog Acinetobacter baumanii (CRAb), nakon kojeg će se i naša država naći na karti europskih zemalja, koje takva istraživanja provode već dugi niz godina.

- Istraživanje će uključiti izolate CRAb od bolesnika iz tri klinička centra (Sarajevo, Banja Luka i Mostar), te se nadamo reprezentativnim rezultatima, a provesti će se početkom iduće godine – kazala je dr. Ostojić, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH