Zelenski izgubio interes za NATO, o spornim teritorijama spreman pregovarati

Kao rezultat jučerašnje, treće runde pregovora, u Ukrajini je danas otvoreno pet koridora za evakuaciju stanovništva i to iz Kijeva, Černjihiva, Harkiva, Sumija i Irpinja. Istovremeno, BBC javlja da ruske snage granatiraju evakuacijsku rutu iz opkoljenog Mariupolja.

Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da ruske snage napadaju humanitarni koridor između grada i Zaporižja. I drugi ukrajinski gradovi i dalje su na udaru granata. U napadu na Sumi poginulo je više od deset osoba, a među žrtvama ima i djece. U Harkivu je pogođeno obdanište. Najžešće borbe vode se u predgrađima Kijeva, a Ukrajinci procjenjuju da ga Rusi žele potpuno opkoliti.

Predsjednik Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na dijalog bez ultimatuma, jer je situacija u vezi s ruskim zahtjevima komplikovana. U intervjuu za američki kanal ABC kazao je da se njegova odluka ne tiče samo njega, već naroda koji ga je izabrao, zbog čega i da želi, nema pravo na predaju, ali da je odustao od zahtjeva za ulazak u NATO:

(Što se tiče NATO-a, izgubio sam interes za ovo pitanje nakon što smo shvatili da NATO nije spreman prihvatiti Ukrajinu. Alijansa se boji kontradiktornih stvari i konfrontacije s Ruskom Federacijom. Ukrajina ne želi biti zemlja koja moli za nešto na koljenima. Govorim o sigurnosnim garancijama. Mislim da možemo razgovarati i pronaći kompromis o tačkama kada je riječ o privremeno okupiranim teritorijama i nepriznatim republikama, koje ne priznaje niko osim Ruske Federacije, ali ključno je pitanje kako će živjeti ljudi na tim teritorijama, oni koji žele biti dio Ukrajine. Ono što je potrebno učiniti je to da Putin treba početi razgovarati, započeti dijalog, umjesto da živi u informativnom balonu bez kisika. Mislim da je on upravo u takvom balonu.)

Dok Zelenski apeluje da se Ukrajini ustupe avioni, mađarski premijer Viktor Orban potpisao je dekret kojim dopušta NATO snagama da se stacioniraju u Mađarskoj, ali je istovremeno zabranio slanje oružja i municije u Kijev. Svjetska banka odobrila je paket kredita i garancija za Ukrajinu u ukupnom iznosu od 723 miliona dolara, kako bi pomogla ukrajinskoj vladi da plati državne usluge, uključujući plate bolničkim radnicima, penzije i socijalne programe za ugrožene. Za to vrijeme, Rusija prijeti zatvaranjem glavnog plinovoda do Njemačke ako Zapad zabrani uvoz ruske nafte, što bi dovelo do udvostručenja cijene nafte na 300 dolara po barelu. Budući da Evropska unija dobiva oko 40 posto svog plina i 30 posto nafte iz Rusije, Brisel razmatra nove planove za odbacivanje ruskih fosilnih goriva, kako bi se postigla veća energetska nezavisnost. Strategija uključuje nove dobavljače, ubrzavanje zelene tranzicije i postavljanje obaveznih nivoa skladištenja plina u cijelom bloku, rekao je italijanski premijer Mario Dragi nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lejen:

(Diverzifikacija, reorganizacija i kompenzacija, kako bi se zaštitili građani i kompanije. Italija radi na smanjenju zavisnosti od ruskog gasa što je brže moguće. U subotu sam razgovarao telefonom sa emirom el Tanijem iz Katara o tome kako ojačati energetsku saradnju između naših zemalja.)

Uporedo sa sankcijama, nastavlja se i živa diplomatska aktivnost.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je da će se sastati sa ministrima vanjskih poslova Rusije i Ukrajine u četvrtak, dan uoči Diplomatskog foruma u Antaliji. Istakao je da se nada da će ovaj tripartitni sastanak biti prekretnica i važan korak ka miru i stabilnosti:

(Lavrov mi je rekao da je spreman za sastanak u Antaliji. Istovremeno, i ukrajinski šef diplomatije Dmitri Kuleba kazao nam je da će doći. Oba ministra tražila su da prisustvuje i turska strana, tako da ćemo imati tripartitni sastanak.)

Spremnost za posredovanje između Rusije i Ukrajine iskazao je i kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji, prvi put otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu. Naime, Kina želi zadržati strateško partnerstvo sa Rusijom, koja tone zbog nametnutih sankcija. U posljednja 24 sata , desio se novi rekordan pad vrijednosti ruske valute u odnosu na dolar. Sada jedan dolar iznosi 155 rublji, što je posljedica sankcija Rusiji nakon napada na Ukrajinu.