Zdravstvena zaštita za žrtve nasilja: Novi prijedlozi i inicijative

Kroz projekt „Ljubav nije nasilje“, čiji je cilj unapređenje prava i položaja žrtava seksualnog i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini, niz organizacija radi na konkretnim inicijativama kojima nastoje omogućiti bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu za najugroženije. Ove inicijative usmjerene su na poboljšanje pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti za najugroženije žrtve, koje se često suočavaju sa brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava.

U okviru ovog projekta, organizacije su kreirale četiri inicijative usmjerene na unapređenje prava žrtava, naročito u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite. Jedan od ključnih problema je da mnoge žrtve nemaju zdravstveno osiguranje, što im otežava pristup potrebnoj pomoći.

“Pokazalo se kao problematično, govorim iz aspekta zdravstvene zaštite, da imamo žrtvu seksualnog nasilja ili nasilja u porodici koja nema zdravstvene osiguranje kako da ostvari to pravo na zdravstvenu zaštitu. Iskustva iz prakse su da ona kad prijavi nasilje, kad se prijavi u hitnu pomoć, tad dobije zdravstvenu zaštitu i ona je tad besplatna. Za sve dalje preglede, pretrage i odlaske potrebno je zdravstveno osiguranje, što ograničava taj pristup”, navodi Nataša Kurtuma, projektni koordinator Fondacije Lara.

Osim problema u oblasti zdravstvene zaštite, važan segment je i zakonska prepoznatljivost prava žrtava nasilja. Udruženja aktivnih žena i građana niz godina rade na inicijativama za izmjene zakona o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, s jasnim ciljem da se garantuju dodatna prava žrtvama.

“To nije nikakav dodatni trošak državi, a mnogo bi pomoglo onima kojima je to potrebno. Iz tih razloga mislimo da to treba, pogotovo što su u Strategiji socijalne zaštite, koja je usvojena 2023. godine, predviđena utvrđivanja novih prava i nove mogućnosti koje će obezbijediti bolji pristup uslugama socijalne zaštite za sve žrtve”, ističe Gordana Vidović, predstavnica Udruženja građana Budućnost iz Modriče

“Značajno je da su svi postupci vezani za nasilje u porodici hitni, postupa se odmah po prijavi, izlazi se na teren ili, ukoliko žrtva odluči sama doći kod nas da prijavi nasilje, onda mi obavještavamo druge subjekte zaštite i na taj način se trudimo da za početak budemo tu”, kaže Mila Stojanović, predstavnica Centra za socijalni rad iz Bijeljine.

Napredak u zakonodavstvu i efikasnija podrška kroz socijalne i zdravstvene usluge predstavljaju važan korak u borbi protiv nasilja u porodici i seksualnog nasilja. Očekuje se da nadležne institucije prepoznaju ove inicijative i da ih uvrste u zakonski okvir, čime će se omogućiti trajna i sveobuhvatna zaštita najugroženijih.

federalna.ba