Ždralović: Unatoč brojnim naporima rodno zasnovano nasilje ostaje ozbiljan problem

Ove godine se navršava dvadeset godina kako je usvojen Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, a profesorica na Pravnom fakultetu UNSA, doktorica socioloških nauka Amila Ždralović ističe da je riječ o najvažnijem instrumentu koji uređuje, promoviše i štiti rodnu ravnopravnost.

- Ipak, brojna istraživanja pokazuju da postoji veliki razlika između normativnog i stvarnog stanja. Ako sada sumiram istraživanja koja su se bavila različitim temama, sva upućuju na probleme patrijarhalnog socio-kulturalnog konteksta u kojem se pokušava ostvariti rodna ravnopravnost. Veliki dio onoga što se radi, često se radi kao formalna obaveza i često izostaju očekivane društvene promjene. Imam nekada utisak da smo mnogo više stvarnih promjena očekivali od ZoRS BiH. Ali ipak ne možemo zanemariti ni efekte koje je on imao na neke oblasti - ocijenila je.

Ždralović smatra da je, s druge strane, i sam zakon moguće dodatno unaprijediti. Izmjenama i dopunama ZoRS BiH iz 2009. godine redefinisani su, između ostalog, pojmovi i definicije.

- Međutim, i sada dok odgovaram na ono što me pitate, govorim o rodnoj ravnopravnosti, a u nazivu zakona čitate ravnopravnost spolova što ukazuje na pristupe i koncepte razumijevanja problema - kazala je Ždralović.

Pojašnjava da sam naziv ZoRSa i objašnjenje terminologije unutar njega, pokazuju dozu nerazumijevanja i nerazlikovanje distinkcije spol/rod.

-Prema Zakonu o jednakopravnosti spolova iz 2003. godine, spol je definisan kao 'društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom životu za razliku od istog izraza koji daje biološko određenje' (ZoRS, 2003, član 4.). Izraz spol, u duhu ovog zakona iz 2003. godine, pokazuje značaj koji je unutar društva dat biološkom određenju spola, iako je definicija u suštini odgovarala onome što se u feminističkim teorija označilo kao rod. Unatoč činjenici da su izmjenama i dopunama ZoRSa iz 2009. godine redefinisani pojmovi, i dalje je zadržan u suštini isti princip, te se u članu 9 navodi: 'Spol predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenljivi' - navodi Ždralović.

Govoreći o diskriminaciji u jeziku  prema kojim nam je "lakše“ naprimjer napisati "čistačica", "sobarica", "konobarica", nego magistrica, doktorica nauka, Ždralović podsjeća da je zakon prepoznao pitanje dikriminacije u jeziku.

-Ali imamo 'navike' koje i odražavaju i održavaju patrijarhalni sociokulturalni kontekst - podvukla je.

Govoreći o problematici seksualnog uznemiravanja, kaže da je to tema o kojoj se progovorilo, ali ipak nije tema o kojoj se dovoljno govori.

-Pitanje je i koliko radimo na prevenciji rodno zasnovanog nasilja uopšte i koliko imamo razvijene interne procedure za postupanje u slučajevima kada se ono desi - istakla je Ždralović.

Kako navodi, Bosna i Hercegovina je Istanbulsku konvenciju potpisala i ratificirala kao šesta članica Vijeća Evrope 2013. godine. Godine 2003., Bosna i Hercegovina je usvojila Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, koji uz Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji je usvojen 2009. godine, predstavlja najvažniji instrument za postizanje rodne ravnopravnosti u BiH.

- Ipak, unatoč ovim i brojnim naporima koji su napravljeni kako u sferi vladinog, tako i u sferi nevladinog sektora, i dalje rodno zasnovano nasilje ostaje ozbiljan problem. U ZoRS BiH uznemiravanje je definisano kao 'svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje ili kojim se postiže takav učinak'. Seksualno uznemiravanje je definisano kao 'svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje -podvukla je .

Ždralović također smatra da se seksualno uznemiravanje također može posmatrati i kroz pitanje društvene odgovornosti koju imamo.

- U tom kontekstu doista obrazovne institucije ili novinarske redakcije jesu specifična mjesta, a posebno uzimajući i u obzir činjenicu da obrazovanje i mediji imaju specifične uloge (prema ZoRS BiH), između ostalog i u promovisanju rodne ravnopravnosti. Nedopustivo je da se ono dešava bilo kada, bilo gdje, bilo kome - podvukla je Ždralović.

federalna.ba/Fena