Zbog rusko-ukrajinskog sukoba, hitno obnoviti robne rezerve  

Bosna i Hercegovina bi trebala hitno uspostaviti i obnoviti robne rezerve, te nabaviti dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci, zbog mogućeg sukoba Rusije i Ukrajine, smatra ekonomista Faruk Hadžić. Prije nekoliko dana iz Međunarodnog monetarnog fonda su upozorili da je eskalacija sukoba Rusije i Ukrajine dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje pa bi se inflacija mogla duže zadržati na povišenom nivou. 

Ako se konflikt između Rusije i Ukrajine pretvori u rat, cijene energenata sigurno će porasti, lanci opskrbe hranom bili bi devastirani, a vrlo je moguć i rast inflacije. S tim u vezi, Bosna i Hercegovina bi trebala hitno uspostaviti i obnoviti robne rezerve, te nabaviti dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci, zbog mogućeg sukoba Rusije i Ukrajine, upozorava makroekonomski analitičar Faruk Hadžić:

"Isto važi i za gorivo. U slučaju sukoba, ulazimo svi u vrlo neizvjestan period koji se indirektno može odraziti i na našu državu u ekonomskom smislu. Imamo rekordne naplate poreza, pripremite se sada dok još imamo vremena."

Federalna direkcija robnih rezervi raspolaže s iznosom robe u robnim rezervama u iznosi od oko 30 miliona KM. Međutim, problem je sa skladištenjem te robe, kaže direktor direkcije Tončo Bavrka:

„Moglo je biti bolje, mogli smo imati veći asortiman tih roba. Međutim, nije samo problem nabaviti robu, nego robu kvalitetno skladištiti i nabavljati u optimalnim rokovima valjanosti.“

Pored nemogućnosti skladištenja, sistem robnih rezervi ne funkcioniše isto u dva entiteta, dodaje Bavrka:

„Mi nismo u situaciji kreirati određene planove i programe na pola države kad je jedinstveno tržište u pitanju. Dakle, i tu smo na neki način uskraćeni. U Republici Srpskoj robne rezerve funkcioniraju drugačije nego u Federaciji. Tako da ima tu puno nekih stvari o kojima bi trebalo na vrijeme razgovarati i usaglašavati određene stvari.“

Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine vjerovatno bi dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje pa bi se inflacija duže zadržala na povišenom nivou, upozorila je zvaničnica Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath:

"Ovaj put... ako uistinu dođe do sukoba, svjedočili bismo rastu cijena energije."

Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da, kada je riječ o Bosni i Hercegovini i nekom širem utjecaju na tokove snabdijevanja hranom i energentima, ne bi trebalo biti takvog efekta kao na Evropsku uniju i neke druge zemlje. BiH nije u sukobu s Ruskom Federacijom i snabdijevanje plinom ne bi trebalo doći u pitanje, izričit je Gavran:

„Ono što bi Bosna i Hercegovina trebala učiniti neovisno o rusko--ukrajinskoj krizi jeste povećanje robnih rezervi, ali mnogo važnija je funkcionalnost tih robnih rezervi. Jer mi trenutno imamo određene robne rezerve koje se uopšte ne koriste, kojima se uopšte ne intervenira, kojima se ne utiče na cijene i od njih nemamo nikakve koristi. Ako bismo nabavkama povećali robne rezerve, ali ih i dalje držali u skladištu bez namjere da se upotrijebe u bilo koju namjenu, nisam siguran koliko to pomaže. Ono što bismo trebali jeste povećanje domaće proizvodnje, otkup domaćih proizvoda, da se obezbijedi što veća snabdjevenost tržišta i sa robnim rezervama i bez njih i to bi bila neka najveća garancija da bilo kakva kriza neće značajnije poremetiti snabdijevanje bh tržišta.“.

Međutim, vlasti u Srbiji naručile su ogromne količine hrane zbog ukrajinsko-ruske krize, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić:

“U vrijeme kad cijeli svijet histerično očekuje da se nešto dogodi između Rusije i Ukrajine, ne možete se pretvarati da se ništa ne događa."