Zapadnohercegovački kanton - jedino je ovdje zabilježen pozitivan prirodni prirast

Bh. društvo se decenijama uglavnom neuspješno bori sa pošasti smanjene stope rađanja i negativnog prirodnog priraštaja. Iako pronatalitetna strategija u društvu nikad nije napravljena, pronašli smo kanton u kojem je raznim podrškama uloženo u natalitet i iz kojeg dolazi slika demografskog preokreta – to je Zapadnohercegovački.

Jedino je ovdje zabilježen pozitivan prirodni prirast i raznim benefitima žitelji su potaknuti da ostanu živjeti na svojoj zemlji. Potvrđuje to i Grgo Čolak iz Širokog Brijega, mladi otac šestero djece.

Preporuka kako potaći natalitet su razni novčani poticaji koje mladi dobivaju za proširenje obitelji. Ali i financijska sigurnost igra veliku ulogu jer bez poslovnih prilika teško je osigurati nove vrijednosti i opstanak tradicionalne obitelji s više djece. Za prosperitet društva, umjesto deklarativnih zalaganja, potrebne su veće potpore iz proračuna.

“Dajemo za treće i svako slijedeće dijete 500 KM za prvih 7 godina, što je oko 42 tisuće maraka po djetetu u toku tog razdoblja, a ono što je najbitnije - ova mjera nije uvjetovana nikakvim imovinskim cenzusom”, ističe premijer ZHK-a Predrag Čović (HDZBiH).

“Mi imamo 1500 KM mjesečno, sa troje djece mlađe od 7 godina - to je neka pristojna plaća”, navodi Čolak.

Pozitivan prirodni prirast vidljiv je i u ovoj godini. Dok u drugim općinama mnogim seoskim školama prijeti zatvaranje i sve je manje upisanih prvašića, ovdje to nije slučaj.

“U prva dva mjeseca ove godine imamo 4 više upisanih nego li prošle godine tako da se nadamo da će ova godina biti još uspješnija”, dodaje Čović

Da se zaustavi egzodus i odlasci mladih iz BiH potrebno je razviti pronatalitetnu politiku i osigurati bolji ambijent za život.

“Bosanskohercegovačko društvo je u situaciji u kojoj nema jasan plan kako i na koji način se boriti sa ovim problemom. Zapravo, nama nedostaju ključni strategijski dokumenti koji će nam pomoći da pokrenemo, odnosno kao društvo uradimo jedan screening stanja šta nam je potrebno, kako nam je potrebno kroz kratkoročne, dugoročne i srednjoročne strategije”, tvrdi sociolog i demograf Amer Osmić.

Sustavne promjene ključne su u očuvanju radno sposobnog stanovništa u Bosni i Hercegovini. Kako bi se zaustavilo iseljavanje, općine i kantoni moraju raditi za dobrobit stanovnika.

federalna.ba