Za FR Melita Šunjić: Europljani, kad su ratovi u blizini, razumiju zašto ljudi napuštaju domove

Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi Ukrajinci napuštaju  domove i bježe prema zapadu. Strahuju za živote jer je opravdana  bojazan da će ruski predsjednik Vladimir Putin okupirati čitavu Ukrajinu. U većim dijelovima Ukrajine već sada ponestaje goriva, gotovine novca, hrane i medicinskih zaliha nakon ruske invazije, koja bi mogla natjerati da 5 miliona ljudi napusti svoje domove i izbjegne u neke od država regije, ali i dalje, objavile su agencije Ujedinjenih nacija. Za Federalni radio govori Melita Šunjić, dugogodišnja glasnogovornica UNHCR-a, stručnjakinja za migracije iz Beča.

Približno 370.000 ljudi izbjeglo je od početka ruske invazije na Ukrajinu i njihov broj nastavlja rasti, objavilo je UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice. Ukrajinci u bijegu pred ruskim ratnim strojem stižu u Poljsku i druge susjedne zemlje: Moldaviju, Mađarsku, Slovačku, Rumuniju. Koliko procjenjujete da će građana napustiti Ukrajinu pred ratom?

Pokušala sam procijeniti na osnovu analize ratova proteklih godina. S Kosova je pobjeglo u nekoliko dana jedna četvrtina stanovništva, no Kosovo je malo i bilo je jednostavnije napustiti. U Siriji imamo jednu trećinu ljudi van teritorije države, ali sirijski rat traje više od deset godina. Ukrajina, ne smijemo zaboraviti pored Rusije je najveća država u Europi. Teško je to procijeniti, jer ne znamo koliko će rat trajati. 

Može li se dogoditi ograničavanje i u jednom trenutku zatvaranje granica, bez obzira na to što građani Ukrajine imaju pravo od 3 mjeseca legalnog boravka u EU i bez zahtjeva za azil?

Europa, kad su ratovi u blizini, onda Europljani shvataju razloge zašto ti ljudi dolaze, nije apstraktno kao kad su dolazile sirijske izbjeglice. Ne smijemo zaboraviti da države koje su se najviše ustručavale primanju i prihvatu izbjeglica su upravo države koje su sad na udaru, to su Višegradska grupa i baltičke države koje nisu htjele primati npr. izbjeglice s Bliskog istoka. Sada je situacija drugačija, oni imaju emocionalnu, geografsku i povijesnu blizinu prema tom području i shvaćaju zašto Ukrajinci dolaze.

Da li je izvjesno da Ukrajinu vrlo brzo očekuje humanitarna katastrofa?

Svakako. Zima je, a rat je došao kao iz vedra neba, niko to nije očekivao. Ljudi nisu pripremljeni, nije top predratna situacija i kriza koja je rasla postepeno, nego je naglo prešlo iz mirnog u ratno stanje. Ukrajinci nisu pripremljeni ni mentgalno, ni materijalno, humanitarna katastrofa je iza ugla.

Razmjere europske neuspjele migracijske politike evidentne su svakog dana. Koliko je Europa spremna da se suoči sa novim valom izbjegličke krize?

Mislim da ćemo doživjeti preokret u izbjegličkoj politici EU. Postoji jedna pravna direktiva u Europskoj uniji koja se zove Direktiva o masovnom priljevu raseljenih lica. Ona je nastala iz iskustva rata u BiH i bosanskih izbjeglica. Tada su države kazale da se umjesto individualnih azilnih procedura treba imati jednostavniji mehanizam. Međutim, taj mehanizam nije aktiviran 2015. kada su u pitanju bile sirijske izbjeglice zato što upravo  države Višegradske grupe nisu bile za takvo rješenje. Nemojmo zaboraviti da vladine, ali i nevladine organizacije imaju iskustva kako da se nose sa izbjegličkom krizom.

A da li će izbjeglice iz Ukrajine, ukoliko oružani sukobi potraju, a postoje već takve naznake, morati tražiti azil?

Ako Europska unija aktivira mehanizam koji je predviđen za masovni priljev, onda ne moraju individualno tražiti azil, već će biti prihvaćeni kao grupa, naravno privremeno, i kako se situacija razvija na terenu, odlučivat će se o njihovom statusu, vrlo slično kao što je bilo sa bosanskim izbjeglicama.

Sastanak ministara unutarnjih poslova EU u Francuskoj 3. februara rezultirao je uspostavom novog Schengenskog vijeća, kao i prijedlozima da se države članice natjeraju da prihvate migracijske kvote ili plate za potporu  drugim članicama koje to čine. Sljedećeg mjeseca  će Vijeće održati prvu sjednicu. Koliko će ovo što se sad dešava utjecati na kvalitetnije i humanije upravljanje migracijama uopće?

Mislim da će biti potpuni preokret, jer upravo oni koji su bili protiv raspodjele, oni koji nisu željeli primati izbjeglice, a po raspodjeli su trebali primati migrante iz raznih dijelova Afrike i Bliskog istoka, sad su se našli na prvom frontu. Sad im je u interesu da se napreduje na tom polju, mada su kočili pametnu migracijsku politiku Europske unije.

Gospođo Šunjić, imate iza sebe puno terenskog rada, emocije moraju raditi, kako ovo sad proživljavate?

Proživljavam veoma teško. 2013. sam radila u Rusiji i gledala izbjeglice koje su iz istočne Ukrajine bježale u Rusiju. I to me je već boljelo, ali ovo što se sad dešava je strašno. Jučer u jednoj trgovini u Beču vidjela sam dvije žene kako gledaju mobitel, čujem da slušaju vijesti na ukrajinskom. Boje se za svoje obitelji. Zar to nije strašno? Sve smo to već vidjeli. Vidjeli smo u Bosni, ja sam radila i u drugim krajevima i kontinentima, zar da se u 21. stoljeću opet ponavlja, u Europi ponavlja, to je jako bolno.