Za FR Ibrahim Prohić

Bosna i Hercegovina je u permanentnoj političkoj krizi, a najnovija, uzrokovana nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, u drugi plan je pomjerila najavljivanu skoru izmjenu izbornog zakonodavstva. Hoće li naša zemlja dobiti novi izborni zakon u ovoj godini i može li se očekivati jači utjecaj međunarodne zajednice u tom procesu, slijedom izjava visokog predstavnika Kristijana Šmita o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, za Federalni radio komentira Ibrahim Prohić.

Bosna i Hercegovina je u još jednoj u nizu ozbiljnih političkih kriza koje je ovaj put uzrokovalo nametanje Izmjena krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida što je u drugi plan pomjerilo početkom godine najavljivanu izmjenu izbornog zakonodavstva. Međutim, nema ni naznaka tome. Očekujete li da će BiH dobiti novi izborni zakon?

- Bosna i Hercegovina ima kontinuirane političke diplomatske nasrtaje od neposrednih susjeda. U čitavoj priči oni koji imaju efektivnu moć, to je ta, takozvana, međunarodna zajednica također se ne snalazi dobro, ili su i tamo prisutni različiti interesi iz takvog kontradiktornog stanja nije moguće definirati zdravu strategiju za BiH. Hoće li biti novog izbornog zakona? Ja ću odgovoriti hipotetički. Ukoliko sve bude prepušteno unutrašnjim akterima, rješenje se neće naći zato što domaćim politikama koje imaju neograničenu moć bez odgovornosti, njima odgovara stanje kontinuiranog konflikta i haosa. 

Kako komentirate posljednje izjave visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH i to da su predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića više birali Bošnjaci nego Hrvati? Slijedom ovih izjava, može li se očekivati da će OHR vršiti jači utjecaj na izmjene izbornog zakonodavstva?

- Izjava novog visokog predstavnika nije do kraja nepovoljna. Naši politički akteri fokusiraju se samo na nepovoljno što proizvodi dodatne poltičke tenzije. Ali on je isto tako rekao i ono što nije u skladu sa predsudama Evropskog suda za ljudska prava, niti sa agendom i temeljnom ideološkom premisom koja važi u EU. Na taj način se daje primat etničkom principu nad građanskim. -

U javnost je dospjela informacija da dio međunarodne zajednice zagovara ograničavanje broja mandata u Predsjedništvu BiH na dva, i to s retroaktivnom primjenom čime bi se riješili zastoj i blokade u Federaciji? Kakve bi benefite imali u Bosni i Hercegovini ovakvom intervencijom?

- To je tehničko pitanje, ali mislim da je možda u ovoj situaciji dobro. Ako ja dobro iščitavam konačnu motivaciju ovog rješenja, ono bi bilo  usmjereno protiv nove kandidature Izetbegovića koja je izvjesna i koja se priprema. Postoje dva rješenja, vrlo jednostavna. Prvo je da se članovi Predsjedništva ne biraju neposredno, nego u Parlamentu, na taj način Bošnjaci nemaju šanse da biraju, pod navodnicima,  svoja dva člana. Drugo rješenje je da za Predsjedništvo bude cijela BiH izborna jedinica i da se kaže da se biraju tri člana. Bosna i Hercegovina zaslužuje da dobije moderan ustav koji je u skladu sa standardima koji važe u Evropskoj uniji.