WWF: Ekstremne klimatske nepogode upozorenje prirode

Nezapamćena oluja koja je pogodila region, odnijela brojne živote i prouzrokovala ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje mogu sve češće da se očekuju, saopštio je danas Svjetski fond za prirodu (WWF).

"Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada, a nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Evropskom parlamentu, pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donosilaca odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ukoliko želimo da sačuvamo ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijelu planetu za naše potomke", navodi se u saopštenju WWF. Dodaje se da je Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Evropske unije, jedva izglasan usljed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara i određenih industrijskih lobija.

"Evropska unija zasniva se na kompromisu interesa njenih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanje klimatske krize i gubitka biodiverziteta – kompromisa ne bi trebalo da bude", preporučio je WWF.

"Koliko ljudskih života treba da bude izgubljeno, i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni da platimo prije nego shvatimo da moramo da zaustavimo dalje zagrijavanje planete, krenemo u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštitu prirode i njenih staništa, i da u toj transformaciji treba da učestvujemo svi podjednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale, dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba", kazala je izvršna direktorka WWF Adrije Nataša Kalauz.

Cijela planeta je, kako je navedeno u saopštenju WWF, u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1 stepen Celzijusa toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće.

"Ekstremne vremenske nepogode, prouzrokovane klimatskim promenama osjećaju se širom planete, dovode do ogromnih gubitaka života i zdravlja ljudi, i prave ogromnu štetu u ekosistemima, proizvodnji hrane i vode, kao i na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu", upozorila je ta organizacija koja se bavi zaštitom priorode i ima mrežu u više od 100 zemalja.

Podsjetila je da je međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR naučno potvrdio činjenicu kako su aktivnosti ljudi dovele do emisije gasova sa efektom staklene bašte i do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekosistema. "Moramo dramatično da smanjimo zavisnost od fosilnih goriva koja zagađuju životnu sredinu i mnogo bržim tempom da pređemo na obnovljive izvore energije. Moramo da promijenimo način kako dobijamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i šta jedemo. Dekarbonizacija privrede je nužna, kao i prelazak na cirkularnu ekonomiju u kojoj ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi, već svi naši napori treba da se usmjere na prelazak na održivu ekonomiju i život u skladu sa prirodom", ocijenila je Kalauz.

federalna.ba/Beta