VTK BiH: Rast izvoza i izlazak iz recesije - obilježio prošlu  godinu

U poređenju sa 2017. i 2018. godinom, dakle, godinama koje su prethodile pandemiji, naša zemlja uspjela je u 2021. godini prevazići krizu i sustići brojke, kazao je danas predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić:

Iza nas je jedna, mogu reći, uspješna poslovna godina. Obilježena je rastom izvoza, izlaskom iz recesije i zapravo, Bosna i Hercegovina i naša ekonomija je pratila trendove našeg najznačajnijeg tržišta, a to je tržište Evropske unije. Tako da je u tom kontekstu i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene Hrvatska, s kojom imamo najveći obim razmjene, a kad je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom, onda i dalje tu prednjače Njemačka i Austrija, jer tu bilježimo suficit.

Naši najveći partneri u razmjeni i dalje su Njemačka, Srbija, Hrvatska, Italija i Austrija. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Vjekoslav Vuković naveo je i koje to robe izvozimo sa najviše uspjeha:

 Dakle, električna energija prednjači. Izvezli smo 827 miliona maraka električne energije, u usporedbi sa 218 uvoza. Očito da imamo veoma malo potencijala za skladištenje viškova električne energije i primorani smo da je izvozimo. Izolovana žica, konstrukcije i aluminij u svim oblicima, kao što vidite, prednjače u izvoznom dijelu, najvećim dijelom vezani za autoindustriju i ugovore koji su ostali sa Njemačkom u potražnji komponenti za autoindustriju.

Kada je u pitanju izvoz u okviru CEFTE, najveću razmjenu Bosna i Hercegovina je imala sa Srbijom, s kojom je u protekloj godini ostvarila izvoz s nivoa iz 2017. godine, dok je u okviru EFTE najveća razmjena ostvarena sa Švicarskom. Vuković se osvrnuo i na takozvana treća tržišta:

 Za nas najveći vanjskotrgovinski partner jeste Republika Turska. Vidimo ovdje jedan ne tako mali disbalans, a to je da smo izvezli robu vrijednosti 400 miliona maraka, dok je uvoz preko 1,1 milijardu. Razlika se pojavila najviše u vrijednosti, iz razloga što je turska lira doživjela, nažalost, devalvaciju i upravo naše robe, koje izvozimo na teritoriju Republike Turske su doista skupe. Naše ulje, koje ide primjerice iz kompanije Bimal, postalo je jako skupo za tursko tržište, iako je takoreći preplavljeno i osvojeno sa našim kvalitetnim proizvodima, dok su turske robe sada za tržište Bosne i Hercegovine postale doista jeftine i vrijedi ih uvoziti. Na koncu, kada je riječ o uvozu, Bosna i Hercegovina i dalje najviše uvozi naftu i naftna ulja kojih ovdje nema.