Kardinali popodne ulaze u konklavu

Nakon jučerašnje posljednje Opće kongregacije kardinala koji su u Vatikanu, uoči konklave, kroz 26 izlaganja promišljali o poslanju i kvalitetama budućeg Pape te o prioritetnim temama za Crkvu, danas će uslijediti prvo tajno glasanje za rimskog biskupa odnosno  novog poglavara Rimokatoličke crkve.

Kardinalski zbor se jutros, s početkom u 10:00 sati, u Kapeli svetih Petra i Pavla, najprije okuplja na svetoj misi “pro eligendo Pontifice” („za izabranog papu“) koju predvodi kardinal dekan Giovanni Battista Re. Poslijepodne u 16:30 sati počinje procesija kardinala (na čelu procesije su kardinali đakoni, zatim kardinali prezbiteri i na kraju kardinali biskupi), koji će u kardinalskoj odjeći, uz pjevanje crkvene himne “Veni, creator Spiritus” (Dođi, Duše Stvortelju) krenuti prema Sikstinskoj kapeli.

Tamo, pod  Michelangelovim freskama iz 16. stoljeća, kardinali će prvo položiti zakletvu, a zatim će se održati meditacija oca Raniera Cantalamesse, propovjednika u miru Papinskoga doma. Nakon toga slijedi prvo tajno glasanje, uz stroga pravila i ceremonijalne procedure, te prvo večernje pojavljivanje dima.

Prvi dimni signal sa krova Sikstinske kapele mogao bi se očekivati danas najranije oko 19.00 sati, kazao je direktor vatikanske pres službe Mateo Bruni. Ukoliko novi papa ne bude izabran danas, na prvom glasanju, prvi dimni signal u četvrtak mogao bi se očekivati oko podne, osim ako novi papa ne bude izabran na prvom glasanju tog dana što bi značilo da bi se bijeli dim mogao očekivati već oko 10:30 sati.

Dakle, predviđena su dva dima dnevno: jedan na kraju jutra, oko 12 sati i jedan navečer, oko 19 sati, uvijek na kraju  drugog jutarnjeg ili večernjeg glasanja. Pravo učešća na konklavi ima 135 kardinala mlađih od 80 godina. Oni će odlučiti ko će biti sljedeći poglavar Rimokatoličke crkve koja ima 1,4 milijarde članova.

-Procedura izbora novog pape-

Konklava za izbor novog pape, hiljadugodišnji vatikanski tajanstveni obred, počinje ulaskom kardinala selektora u Sikstinsku kapelu nakon čega meštar papinskih liturgijskih slavlja usklikom “extra omnes” (svi van) iz prostorije izbaci sve suvišne i zatvori masivna vrata iza sebe. Tako službeno počinje selekcija novog poglavara Katoličke Crkve.

Konklava, koja potječe iz latinskog izraza ‘cum clave’ što znači ‘pod ključem’, obred je koji je stoljećima pratio ‘rađanje’ novih papa, od glasanja pod Michelangelovim freskama u Sikstinskoj kapeli do ikoničnog bijelog dima koji prethodi tradicionalnom proglasu ‘habemus papam’ (imamo papu) s balkona bazilike svetog Petra.

Prije službenog početka konklave, kardinali izbornici stižu u Rim i odlaze u prenoćište u Dom svete Marte, istu zgradu u kojoj je pokojni papa Franjo odlučio živjeti, umjesto u luksuznom papinskom stanu.

Kardinali izbornici, mlađi od 80 godina, na dan konklave okupljaju se u bazilici svetog Petra na jutarnjoj misi koju služi dekan kardinalskog zboga, u ovom slučaju vremešni Giovanni Battista Re (91).

U poslijepodnevnim satima odjeveni u svoje kardinalsko ruho, odijelo koje se sastoji od grimizne halje, bijele rokete s uskim rukavima i mocete, kratke pelerine zakopčane sprijeda, kardinali se okupljaju u kapeli svetog Pavla u Apostolskoj palači i zazivaju pomoć Duha Svetoga.

Nakon toga kreću u procesiju prema Sikstinskoj kapeli, već spremnoj za kardinale s postavljenim drvenim klupama i peći u kojoj će se spaljivati ​​bilješke i glasački listići.

-Nema kontakta sa vanjskim svijetom-

Procedura izbora pape izmijenjena je apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis pape Ivana Pavla II. 1996. godine. Maksimalan broj kardinala izbornika je 120, ali trenutno ih je 135 s pravom glasa i nije isključeno, kao što se već događalo u prošlosti, da se dopuste iznimke od pravila.

Svima je zabranjeno korištenje bilo kakvih uređaja i kontakt s vanjskim svijetom. Tek nakon što svi kardinali polože zakltvu polaganjem ruke na Evanđelje, što završava uzvikom “extra omnes” (svi van), službeno počinje konklava, zaključavaju se vrata Sikstinske kapele i počinje glasanje.

Ako konklava počne u popodnevnim satima, bit će samo jedno glasanje do kraja dana. Idućih dana svakodnevno će biti četiri kruga glasanja – dva prijepodne i dva poslijepodne.

Kad na glasačkom listiću napišu ime ispod fraze ‘Eligo in Summum Pontificem’ (biram za Papu), svaki pojedini kardinal izbornik odlazi prema oltaru s dva puta presavijenim i jasno vidljivim glasačkim listićem. U teoriji je zabranjeno dati glas samom sebi.

Svaki kardinal kod oltara s urnom izgovara sljedeću zakletvu na latinskom: “Zazivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će mi suditi, da dajem svoj glas onome za kojeg smatram da bi po Božjoj procjeni trebao biti izabran”.

Potom kardinal ubacuje listić u urnu i vraća se na svoje mjesto.

Žrijebom se određuju tri kardinala brojitelja, tri kardinala “infirmara” koji prikupljaju glasove bolesnih kardinala i umjesto njih ubacuju njihove listiće u urne te tri kardinala revizora koji provjeravaju brojitelje.

Kad završi glasanje, prva dva kardinala brojitelja otvaraju i tiho čitaju ime napisano na glasačkom listiću, dok treći brojitelj glasno izgovara napisano ime.

Listići se potom probuše i povežu zajedno, a onda ih se spali u peći.

-Dvotrećinska većina-

Papa se bira dvotrećinskom većinom prisutnih kardinala. Ako se nakon tri dana ne izabere papa, glasanje se prekida za dan molitve i promišljanja. Potom se održavaju novi krugovi glasanja do konačnog izbora.

Crnim dimom iz dimnjaka Sikstinske kapele obavještava se javnost da papa nije izabran.

Kad je papa izabran, kardinal dekan prvo se obraća izabranom kandidatu i pita ga prihvaća li tu poziciju i, ako da, koje si ime bira. Tek tada će se spaliti glasački listići i pustiti bijeli dim iz Sikstinske kapele kako bi svijet saznao da je izabran novi papa.

Na kraju slijedi odijevanje novoga pape u bijelo ruho u tzv. ‘sobi suza’ u sakristiji Sikstinske kapele. Potom će kardinal protođakon, francuski kardinal Dominique Mamberti objaviti izbor sa centralne lože bazilike svetog Petra. Ondje će se potom pojaviti novi papa i izreći svoj blagoslov Urbi et Orbi (gradu i svijetu).

Kakav papa svijetu treba?

O profilu budućeg poglavara Rimokatoličke crkve, na jučerašnjoj općoj kongregaciji kardinala, naglašeno je kako se bira Papa koji će biti „prvosvećenik, to jest graditelj mostova i pastir, učitelj čovječanstva i lice Samaritanske Crkve“; Papa koji će „u vremenu rata, nasilja i dubokih podjela“ biti znak „milosrđa, sinodalnosti i nade“. Matteo Bruni, direktor press službe Svete Stolice, kazao je da su to kvalitete koje kardinali očekuju od novoga Pape.

Kardinali su zatim razgovarali i o reformama koje je pokrenuo papa Franjo, a za koje Crkva ima odgovornost nastaviti provoditi. Riječ je o borbi protiv zlostavljanja, privrednoj transparentnosti, preustroju Kurije, sinodalnosti, zalaganju za mir i brigu o stvorenom svijetu (pozivajući se na enciklike Fratelli tutti i Laudato si’).

Središnja tema razmišljanja bila je tema zajedništva kao bitan poziv za novog Papu, koji bi trebao biti pastir, učitelj čovječanstva, sposoban utjeloviti lice Samaritanske Crkve, blizak potrebama i ranama čovječanstva. U vremenima obilježenim ratom, nasiljem i snažnim podjelama, postoji snažna potreba za duhovnim vođom koji će pružiti milosrđe, sinodalnost i nadu-naglašeno je.

"Mislim da je vrlo važno da bude čovjek snažne vjere, jasnih stavova vjere i morala, čovjekoljubiv i kontaktibilan. A onda, na neki način, i čovjek vizije, da bude otvoren u komunikaciji i primiti savjet", kazao jeo izboru novog pape  kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru koji je doputovao  u Rim kako bi se pridružio ostalim kardinalima .  

U intervjuu za Katolički tjednik ,uoči putovanja, naglasio je da je izbor novog Svetog Oca prilika da Crkva još jednom pokaže kako pripada narodu na svim kontinentima, baš kako je to bio slučaj kada je za papu prije 13 godina izabran tadašnji kardinal Bergoglio”- kazao je kardinal Puljić.

O trenutim favoritima za papu, vrhbisanski nadbiskup u miru kazao je: “Pomalo se šapuće: birali smo isusovca, a sada je red na franjevca", rekao je kardinal Puljić .

U svijetu postoji 252 kardinala, ali samo njih 135 je mlađe od 80 godina, te su stoga kvalificirani za glasanje o novom papi.

Otprilike 80 posto kardinala birao je pokojni papa Franjo – iako to nije garancija da će izabrati nasljednika u njegovom duhu.

Većina su relativno mladi, a za mnoge je ovo njihov prvi put na konklavi.

Proces izbora novog Svetog Oca bi mogao trajati nekoliko dana, a možda i duže.

Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana.

Benedikt XVI izabran je u četvrtom, a pokojni papa Franjo u petom krugu glasanja.

Ovoga puta, manje od polovice onih koji imaju pravo glasa su Evropljani.

federalna.ba