Vakcine i novi sojevi virusa
Prilog: Ermina Jalimam
U protekla 24 sata u Federaciji je virus korona potvrđen kod 20 osoba, najviše u Kantonu Sarajevo, a zatim u Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Tuzlanskom kantonu. Smrtnih ishoda nije bilo. Podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije pokazuju da je sedmodnevna incidenca na nivou Federacije 4,3 slučaja na 100 hiljada stanovnika. Iako je incidenca niska, zabilježen je porast broja zaraženih u odnosu na prošlu sedmicu. U Bosni i Hercegovini su prethodnih dana uvezeni i prvi slučajevi delta soja, varijante koja je posljednjih mjeseci zavladala čak i u državama sa visokom stopom vakcinacije. S obzirom na otvorene bh. granice i manjak kontrole, ali i sve opuštenije ponašanje građana, moguće je očekivati ponavljanje scenarija –odnosno novi val korona infekcije kakav se dogodio nakon zimske sezone, kaže doktor Ednan Drljević, vođa kovid odjela Opće bolnice Sarajevo:
“Ne vidim nijedan razlog da ne dođe do četvrtog vala. Prije svega to govorim jer su nam granice otvorene, a informacije koje imam govore da se nijedan putnik ne ispituje na aerodromu prilikom ulaska u državu, naravno zavisno od kompanije do kompanije. S druge strane, ne nosimo maske, ne držimo distancu, ne vršimo higijenu ruku i s treće strane, nemamo dovoljan broj vakcinisanih.
Ako dođe do četvrtog vala, on neće biti toliko dramatičan, ali nismo poduzeli gotovo ništa da ga spriječimo.”
Dok se javnost pribojava delta soja, sustižu nas i informacije o pojavi novog, lambda soja. Još uvijek je problematično govoriti o novim sojevima korona virusa, ali se neophodno uhvatiti u koštac sa činjenicom da u Bosni i Hercegovini već imamo detektiran delta soj, kaže profesor Teufik Goletić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Opasnost od novog soja zavisi od stanja pojedinca i zdravstvenog odgovora, a vakcinacija u bilo kojem slučaju zauzima specifično mjesto, kaže profesor Goletić:
“Vakcinisane osobe su manje prijavljivale infekciju iako ne mora značiti da ne mogu biti zaražene. Međutim, mogućnost prijenosa virusa sa vakcinisane na drugu nevakcinisanu ili ranije neinficiranu osobu je zaista bitno manja i bitno kraća. S druge strane, sama vakcinacija ili preležana zaraza u organizmu osobe znači i stvaranje staničnog imuniteta i definitivno da to snažno utječe na to da je ishod infekcije koje imaju imunitet puno i bitno povoljnije, uključujući i nove sojeve virusa.”
Najveći problem u Federaciji je još uvijek izuzetno mali broj vakcinisanih. Prema zvaničnim informacijama iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, dosad je cijepljeno minimalno jednom dozom 172.661 osoba. Dr. Ednan Drljević smatra da se u našoj državi pogrešno pristupilo ovom procesu i kada je riječ o nadležnim, ali i pojedincima.
“Moramo znati da vakcina nije kompletna zaštita od korona virusa, tako da ništa ne znači ako smo vakcinisani. Jer imunizacijom smo zaštićeni od smrti i najtežih oblika bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju. Taj broj se za pojedine vakcine kreće od 66 do 88 posto, a nijedna nije stopostotna. Dakle, osoba koja je primila vakcinu, koja je efikasna 66 posto, onda se ona u tom razmaku do 100 posto može razboljeti i dalje. To znači da mora nositi masku i čuvati se, ali su zato šanse da će neko umrijeti od kovida neznatne. Međutim, kod nas se predstavlja tako da smo vakcinacijom u potpunosti zaštićeni što je pogrešno. To isto vrijedi i za gripu”, dodao je dr. Drljević.