Ustamujić za FR: Energoinvest je najbrže rastuća kompanija kada je u pitanju javni sektor

Razgovarala: Amra Ličina

Energoinvest, sinonim za stabilnost i inovacije u domaćoj privredi, ponovo osvaja pažnju tržišta kapitala. Dionice kompanije tokom posljednjih mjeseci zabilježile su impresivan rast od čak 70%. Ovo postignuće nije slučajno – rezultat je niza strateških poteza koji su osnažili poslovanje kompanije i njen ugled na tržištu. I u ovoj godini nastavljen je napredak, a novi ugovori bude nadu da se polako vraća stari div. Energoinvestov povratak simbolizuje ne samo finansijski uspjeh već i primjer kako strateški planirani potezi i odgovorno upravljanje mogu transformisati poslovanje. Energoinvest je potpisao veliki broj novih ugovora, a obnovio je i stare veze u velikom broju država. Pored ovoga, postao je sponzor rukometnog i košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine. O tome da li se na velika vrata vraća kompanija koja je na vrhuncu svoga razvoja važila za kompaniju svjetskog renomea, za Radio Federacije govorio je direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić.

Većina nas Energoinvest pamti kao velikog giganta. Poznato je da je Energoinvest prije rata imao promet kao cijela Bosna i Hercegovina danas. Energoinvest je 1989. godine ostvario promet od 3,87 milijardi dolara, a čista zarada te godine bila je 580 miliona dolara. Zapošljavao je 54,7 hiljada ljudi. Čista zarada po zaposleniku bila je 10,5 hiljada dolara. U tadašnje vrijeme nije postojala porodica u BiH a da im neko nije radio u Energoinvestu. Znam da u današnjim uslovima ne možemo praviti paralele, ali šta je za BiH predstavljao i još uvijek predstavlja Energoinvest?

„Imam običaj često da kažem da Energoinvest nije klasična kompanija kao druge. Energoinvest je nešto mnogo više iz razloga što je on ulagao u gradove i sredine i pomagao cijele zajednice i to ne samo u BiH nego u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. I danas postoje Energoinvestove fabrike koje su privatizovane u drugim zemljama, koje rade veoma uspješno i pokazuju šta je to bio Energoinvest ili jeste. E sad, napraviti paralelu, slažem se s Vama, jako je teško. Znate, vi ste imali jednu Jugoslaviju koja je tad bila velika i vodila praktično Pokret nesvrstanih i stajala je ogromna država, ozbiljni biznis interesi u tome. Onda se dešavaju te '90-te godine kada će Energoinvest jako puno da propati, da se njegova imovina otuđi, dosta toga uništi. Onda, kada je rat zaustavljen, dešava se ta postratna privatizacija i pljačka pogona Energoinvesta. Od tih

'90-ih pa do danas uglavnom se radilo na stagnaciji. Prije deset godina Energoinvest je imao negdje oko 1.000 uposlenih, a ja sam zatekao negdje oko 200. Ono što je dobro u cijeloj ovoj priči da mi sad sa tih 200 uposlenih, imamo trenutno 240, plan je da zaposlimo u ovoj godini još 60-70 ljudi. Otprilike, u ovoj godini dana novog menadžmenta trebali bismo da imamo 50% rast uposlenih. Ono što je dobro i što mogu primijetiti kao dobru informaciju, da smo na dobrom putu, jeste ova vaša informacija koja je tačna, da je čista zarada po zaposleniku bila 10.500 dolara, naš plan za iduću godinu je da imamo oko 30.000 KM po uposleniku zarade, što je negdje otprilike 16.000 dolara i nešto više po uposleniku. Pa ćemo sad da vidimo sa novim projektima i novim stvarima. Nadam se da ćemo imati više uposlenika i veće dobiti.“

Kroz dugi period poslovanja Energoinvest je prošao mnoge transformacije, promjene političkog i socijalnog konteksta, izuzetne poslovne uspjehe, ali i krize i teška vremena. U jednom momentu javnost je imala dojam da je Energoinvest doživio kraj? Kakva je danas struktura Energoinvesta?

„Pa vidite, tačno je. Mogu reći da sa majkom svojom, kad sam razgovarao i rekao joj da imam jaku želju da odem u Energoinvest da pomognem da firmu vratimo na taj stari put, ona me je pitala, sine, zar Energoinvest još uvijek postoji? I otprilike to mišljenje vlada generalno među stanovništvom i građanima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Međutim, ono što je jako dobro da mišljenje koje vlada ovdje u BiH je apsolutno drugačije u regiji, pogotovo što se dalje odmičemo. I onda upravo ima ta rečenica Bluma, dok je još bio živ i vodio Energoinvest, on je govorio, čini mi se da što ideš dalje od Sarajeva, da nas ljudi sve više cijene. I moram se složiti sa tom konstatacijom da je to tako i danas. Zato su nama jako interensantna, pored domaćeg tržišta, ta tržišta, pogotovo sjeverne Afrike i Bliskog istoka.“

Bez obzira na sve što se dešavalo, Energoinvest je jedna od rijetkih velikih kompanija koja je opstala u ratnim i poratnim vremenima. Možete li rezimirati kakvo je stanje danas u Energoinvestu?

„Kao i svaka kompanija, imamo svoje izazove. Međutim, stav, evo, mene, kao nekog ko vodi upravu kompanije je da mi ne izlazimo sa lošim informacijama i izazovima sa kojim se srećemo nego da idemo sa pozitivnim vijestima. Mislim da je obaveza svih direktora, pogotovo koji djeluju u javnom prostoru, da iznose dobre i pozitivne poruke, prave dobre rezultate i rade hrabrije. Nekako dosta godina iza rata svi smo uljuljani kako nešto ne može i neće i ne treba. Mi se trudimo da šaljemo drugačiju poruku i mislim da nam to uspijeva. Tek tri mjeseca nakon upravljanja kompanijom smo objavili konkurs na koji se prijavilo preko 800 ljudi, a informacije koje su bile da li Energoinvest postoji ili ne postoji, govorile su da će biti upitno da li će se neko prijaviti i koji će broj biti ljudi. I ono što nas raduje da u ovih 7-8 mjeseci sve je veće interesovanje i sve je veći broj ljudi. Od konkursa koji smo imali i gdje je bilo jako puno prijava, danas imamo puno individualnih prijava bez konkursa gdje se ljudi javljaju i stavljaju na raspolaganje. I evo jutros, nakon jednog medijskog gostovanja, dobio sam nekoliko poruka naših inžinjera sa vana da bi bili spremni da se stave na raspolaganje, doktora nauka, magistara i inžinjera. Upravo ta prednost koju ste istakli na početku da je neko nečiji radio u Energoinvestu budi jaku emociju koja postoji prema Energoinvestu. I ja vjerujem da ćemo naći načina da to iskoristimo i koristimo da vratimo Energoinvest na ono što svi očekuju da bude.“ 

Čini se da se Energoinvest, prema dosad viđenom, vraća na velika vrata. Krajem prošle godine potpisani su ugovori i završeni poslovi u Keniji i Tanzaniji. Zatim, reagovalo se promptno i onako kako treba nakon što je sjevernomakedonska državna kompanija za prijenos električne energije MEPSO pokušala izbjeći obaveze što ih ima prema ovoj bosanskohercegovačkoj firmi. Tu su i ugovori za opremu za solarne elektrane. Međutim, čini se da javnost sve ove izuzetno dobre poteze nije registrovala onako kako je trebalo.

„Pa, vidite, ljudi su generalno skeptični prema svim pozitivnim informacijama. Treba ljudima dati vremena, uvijek kažem za neke stvari da treba jednostavno da sazriju da bi ljudi prepoznali šta se dešava. Međutim, ono što je dobro, rezultat se ne može sakriti, berza reaguje na poteze i rezultate i onda vidite koji je rast. Mislim da u ovom trenutku u Federaciji, mi smo najbrže rastuća kada je u pitanju javni sektor, tamo gdje je država vlasnik. I ono što je bitno, radili smo dosta u tišini, posvećeni rezultatu i bili smo aktivni, a ne pasivni.“

Svjedoci smo da su ugovoreni projekti širom svijeta, koji su dobijeni na međunarodnim tenderima i u oštroj konkurenciji. O kojim ugovorima je riječ? Prošle sedmice boravili ste u Alžiru gdje ste razgovarali o novim strateškim projektima u oblasti energetike i infrastrukture.

„Vani nastupati na tržištima je jako zahtjevno. Međutim, ono što Energoinvest nudi ima kod sebe taj dizajn inžinjering, takvih kompanija je sve manje u svijetu. Ono što sam spoznao tokom obilaska nekoliko zemalja gdje imamo projekte jeste da, u suštini, sve te države traže takve partnere, ali da nedostaju neki strateški partneri bilo lokalni ili neki proizvođači opreme da bi napravili tu priču. Vođeni tim, mi smo u zadnjih nekoliko mjeseci potpisali upravo takvo jedno partnerstvo, napravili ugovore, što se pokazalo ispravnim potezom i da kažem, dobili smo veće neke ugovore. Kada je u pitanju Alžir, jako pozitivne utiske nosim iz Alžira. Tu nas je ministar energetike primio četiri puta u ta dva dana, zatim ministar industrije dva puta, isto u dva dana, državni sekretar za obnovljive izvore, da bi pečat na sve to stavio sam predsjednik države koji je tražio da se naprave zaključci i da se prati šta smo dogovorili. Ono što je pozitivno sa tog sastanka jeste da smo dogovorili da ćemo dobiti dva velika projekta u Alžiru do kraja godine, čime želimo da nastavimo svoj rad u Alžiru, za alžirsko tržište, koje je vrlo bogato i jedan je energetski dragulj na sjeveru Afrike, da nam bude nova-stara baza za poslovne uspjehe.“