Uprkos velikom prirodnom bogatstvu, BiH uvozi 65 posto hrane, neophopdno zaštititi domaću proizvodnju

Prilog Sanele Hodžić

Bosna i Hercegovina uvozi više od 65 posto hrane, dok istovremeno milioni hektara zemljišta ostaju neobrađeni. Rečeno je ovo na tematskoj sjednici "Poljoprivreda Bosne i Hercegovine, stanje i izazovi neophodnih reformi", održanoj u Sarajevu, u organizaciji Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj državnog Parlamenta.

Bosna i Hercegovina spada među zemlje bogate vodom i relativno je bogata u zemljišnim resursima, što je pored klime jedan od glavnih preduvjeta sigurne i održive poljoprivredne proizvodnje. Međutim, vrlo malo se proizvodi, poljoprivrednika je iz godine u godinu sve manje, a i trenutna ulaganja nedovoljna su za razvoj ove grane privrede i njenu konkurentnost. Zbog toga je neophodno podići svijest o važnosti podrške domaćim proizvođačima, kaže predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević:

„Svjedoci smo ogromnih klimatskih promjena, problema sa podrškom poljoprivrednim proizvođačima, problema sa budžetima institucija, ali ogromnim nedostacima naše države kada je u pitanju legislativa i priprema za pretpristupnu pomoć fondovima Evropske unije. Iz tog aspekta današnju sjednicu želimo iskoristi kao sjednicu koja će podići svijest o neophodnosti da o ovoj temi pričamo otvoreno“.

Posebno je važno razgovarati i ukazati na nedostatak harmoniziranih propisa koji bi svojim postojanjem pomogli da naši poljoprivredni proizvođači imaju puno veću podršku i u finansijskom smislu.

„Mislim da ne dajemo dovoljno pažnje ovom izuzetno važnom pitanju jer ne zaboravimo da BiH uvozi više od 65 posto hrane dok istovremeno milioni hektara zemljišta ostaju neobrađeni u našoj državi“.

Poljoprivredni proizvođači iz oba bh. entiteta već 15 godina uporno traže način da zaštite domaću poljoprivrednu proizvodnju i nisu uspjeli u tome napraviti ni milimetar pomaka, ističe predsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH Dragan Pavlović.

„Nadam se nakon ove tematske sjednice institucije BiH pokušati iznaći moduse za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje. Bez obzira koliko entiteti izdvajali novca za potpore, ukoliko ne zaštitimo domaću proizvodnju to nema efekta“.

Kako je istaknuto, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nadležno je za vanjskotrgovinsku politiku i samim tim za kreiranje politike u oblasti poljoprivredne proizvodnje. U tom smislu, zajedno sa agencijama u okviru Ministarstva, pred sobom ima ogromnu zadaću i veliki posao.