Uprkos intenzivnim diplomatskim aktivnostima za uspostavu primirja, nastavljen sukob Izraela i Hezbolaha

Uprkos intenzivnim diplomatskim aktivnostima i prijedlogu za uspostavu primirja, nastavljen je sukob Izraela i Hezbolaha. Desetine hiljada ljudi prešlo je u Siriju. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) poručio je vojsci da se nastavi boriti punom snagom, dok zemlje širom svijeta pripremaju evakuaciju svojih državljana iz Libana. Ignorišući pozive na uspostavu 21-dnevnog primirja, Izrael je saopštio da će dobiti američku vojnu pomoć vrijednu blizu devet milijardi dolara.

Odbacujući globalne pozive na primirje s Hezbolahom (Hezbollah), Izrael nastavlja kampanju bombardovanja, u kojoj su ubijene stotine ljudi u Libanu. Premijer Netanjahu obratio se vojnim snagama, rekavši da nastave sa vojnim operacijama:

„Moja politika, naša politika je jasna. Nastavljamo napadati Hezbolah punom snagom i nećemo stati dok ne postignemo sve naše ciljeve, prije svega, da bezbjedno vratimo stanovnike sjevera u njihove domove.“

Desetine hiljada ljudi prebjeglo je u Siriju, među njima 31.000 Sirijaca i 11.000 državljana Libana. Džasem al-Mahmud, zamjenik lokalnog guvernera, rekao je da su oni koji su došli iz Libana smješteni u skloništa koja su pripremile lokalne vlasti, uključujući tri hotela na jugu Damaska i centre u ruralnom dijelu grada. Gradonačelnik libanskog grada Tira Hasan (Hassan) Dabuk kaže da je stanovništvo u strahu:

„Vidjeli smo šta se dešava u Gazi. Svijet se veoma suzdržano ponaša. Samo posmatraju. Drže govore, ali na terenu ne čine ništa i naravno, ljudi su s pravom u strahu.“

Porast broja prelaza uslijedio je nakon nekoliko dana izraelskih zračnih napada na položaje Hezbolaha u Libanu, što je izazvalo masovni egzodus porodica koje su tražile utočište u Siriji.

Istovremeno, nastavljeni su i zračni napadi na Gazu. U regiji Džabalija (Jabalia), na sjeveru pojasa Gaze, ubijeni su majka, otac i dvoje djece s invaliditetom. Prema informacijama očevidaca, kuća koja je bila meta zračnog napada je uništena, a materijalna šteta pričinjena je i na mnogim kućama u okolini. Ranjen je veliki broj osoba.

Međunarodna zajednica, u strahu od širenja sukoba, bjesomučno apeluje na prekid vatre. Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ocijenio je da bi izraelski premijer Benjamin Netanjahu počinio veliku grešku ukoliko bi odbio prijedlog za prekid vatre u Libanu:
„Izrael ne može bez posljedica proširiti svoje operacije na Liban. Francuska zahtijeva da svi poštuju svoje obaveze duž plave linije. Stoga ćemo djelovati da bismo osigurali da se čuje diplomatski glas, glas koji je neophodan za poštedu civila i sprečavanje regionalne eskalacije.”

Na primirije je pozvala i šefica njemačke diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock). Govoreći na Generalnoj skupštini UN-a, ona je pozvala na uspostavu dvije države:
“Juče smo se sastali sa grupom zemalja da bismo pozvali na trenutni 21-dnevni prekid vatre duž plave linije, jer šira regionalna eskalacija nikome ne bi donijela dugotrajnu sigurnost. Iskreno govoreći, nedostatak napretka je ponekad frustrirajući i šteti. Mi ne odustajemo od traženja političke vizije za Izraelce i Palestince, da bi oni mogli živjeti mirno, jedni uz druge, u dvjema državama.”

Izrael se, međutim, oglušio o pozive na prekid vatre te objavio da će uskoro od Sjedinjenih Američkih Država dobiti paket vojne pomoći vrijedan osam milijardi i 700 miliona dolara.