Uoči sjednice Evropsko vijeća rezimiramo evropski put BiH: Zašto nema napretka?

Hana Porić, uoči dvodnevne sjednice Evropskog vijeća u Briselu, rezimira evropski put Bosne i Hercegovine, koja je sigurnosno izuzetno važna za Evropu, u vremenu globalne krize i geopolitičkih promjena. Od 14 prioriteta, većina je iz resora Državnog ministarstva pravde. Zašto nema napretka u oblasti pravosuđa - pitali smo državne zastupnike, delegate i vanjskopolitičke analitičare.

Očekivanja bez rezultata - stara praksa u Bosni i Hercegovini. Sjednicu Evropskog vijeća državna vlast čeka ponovo praznih ruku. Nijedan uslov za otvaranje pregovora nije ispunjen. Dva zakona i jedan pregovarač za Bosnu i Hercegovinu ipak je previše.

Politička kriza ocijenjena najvećom od Dejtona, traje i razara državu. Institucije je paralizirala, vlast potpuno podijelila, a evropski put zaustavila.

“Nismo uradili domaću zadaću. Čak smo napravili korake koji su nas odveli unazad u ovih zadnjih nekoliko mjeseci. Ako i nešto se dogodi tamo, to neće biti naša zasluga, to će biti neka vrsta političke odluke”, kaže Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.

“Neosporna je činjenica da aktuelna državna vlast - Trojka, HDZ i SNSD nisu isporučili minimum uslova iz prethodne odluke Evropskog vijeća: Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini, Zakon o VSTV-u, glavnog pregovarača”, ističe Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Bosni i Hercegovini (DF).

Ocijeniti nema šta, pa Brisel može tek konstatirati da se Bosna i Hercegovina nije pomjerila ni korak naprijed. I ponoviti spisak poznatih obaveza.

“Očekujem da će se insistirati, preporučiti, potaknuti sve političke snage u Bosni i Hercegovini da završe svoju obavezu koja podrazumijeva donošenje tih, kako ih mi zovemo, evropskih zakona”, navodi Zdenko Ćosić, delegat u Domu naroda Bosni i Hercegovini (HDZBiH).

Pozitivne vijesti za negativne rezultate teško je očekivati. Zato je ignorisanje Bosne i Hercegovine jedna od mogućih opcija na sjednici Evropskog vijeća. A popuštanja neće biti.

“To je sve u interesu i same Bosne i Hercegovine, zato što će to učiniti proces i puno bržim i određene benefite za Bosnu i Hercegovinu puno lakšim. Insistiranje na gledanje kroz prste u tom smislu bi bilo kontraproduktivno za Bosnu i Hercegovinu”, ocjenjuje analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić.

Ovaj put, čini se, samo prema zaslugama, bez olakšica. To znači da će Bosna i Hercegovina i dalje biti u istoj poziciji, još otvorenih mogućnosti, velike podrške Evropske unije, ali bez volje domaćih aktera. Njima, pak, ostaje pitanje ko je kriv za neusvojene zakone, propuštene prilike i krizu.

“SNSD je blokirao usvajanje svih proevropskih zakona već preko godinu, HDZ odbija da se priključi platformi stranaka iz Predstavničkog doma koje su proevropski orijentisane, koje su potpisale to svoje opredjeljenje, odbija kršeći zakon da popuni Vijeće ministara”, ističe Kojović.

“Krivnja leži na svim političkim potezima ili uredima ili pojedincima koji urušavaju sistem. Tu smatram i intervenciju visokog predstavnika na pravosuđe u našoj zemlji, zatim i neodgovarajuću reakciju koja je došla iz RS-a”, kaže Ćosić.

Tako prolaze rokovi, od proljetnog do zimskog zasjedanja u evropskim institucijama. No, u Bosni i Hercegovini umjesto reformi, dinamiku evropskog puta diktiraju krize i blokade. A taj put do punopravnog članstva ne vodi.

federalna.ba