UNSA: Poricanje genocida je geopolitičko oružje

U Rektoratu Sarajevskog univerziteta održana je Međunarodna konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida - sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. Međunarodni naučnici razgovarali su o poricanju genocida, rezoluciji kao instrumentu sjećanja, te lekcijama iz Srebrenice. Trideset godina nakon genocida i dalje je glavni problem negiranje i veličanje zločina i zločinaca.

Drugi dan konferencije okupio je 40-ak univerzitetskih profesora iz SAD-a, Velike Britanije, Australije, Ruande kao i iz Bosne i Hercegovine. Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda nisu mogući ukoliko se aktivno radi na negiranju genocida, omalovažavanju žrtava te veličanju ratnih zločinaca, jedinstven je zaključak učesnika. Razgovarano je o univerzalnoj istini, dokazanoj i presuđenoj na međunarodnim sudovima.

“Ozbiljno sam zabrinut, posebno sada zbog snažne aktivacije srpskog negiranja, ali i zbog opravdavanja genocida, pretvaranja počinilaca genocida u nacionalne heroje i slične stvari. Svjetska zajednica mora paziti na Bosnu i Hercegovinu, mora itekako imati u vidu opasnu poziciju u kojoj se Bosanci nalaze u ovoj eri”, poručio je Henry Theriault, zamjenik prorektora za akademska pitanja na državnom univerzitetu Worcester.

Zločini koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini i Ruandi trebali su biti opomena čovječanstvu da se takve stvari trebaju preduprijediti kako se ne bi ponavljale. Ratno silovanje prepoznato je kao zločin protiv čovječnosti, a preživjeli kao civilne žrtve rata.

“Samo u Srebrenici, ali i ako govorimo šire u Bosni i Hercegovini, ali i u Ruandi prisustvo UN-a u obje situacije bilo je totalni neuspjeh prema žrtvama, prema ljudima koji su tražili zaštitu”, podsjeća profesor iz Ruande Rafiki Ubaldo.

U oba slučaja međunarodna zajednica nije ispunila svoju obavezu i misiju. Sama historija negiranja genocida je počela u vrijeme izvršenja zločina, kada su otkopavane primarne masovne grobnice. A nastavljena je danas kroz institucionalno negiranje i zanemarivanje pravosudnih odluka.

“Genocid u Srebrenici nije nikakva tema o kojoj se nešto može raspravljati ili s nekim rezervacijama govoriti nego se radi o etabliranom, ne samo pravnim činjenicama i historijskim istinama nego naučnim konceptima”, zaključio je Hariz Halilović, profesor na RMIT univerzitetu u Australiji.

Konferencija završava sutrašnjom posjetom učesnika Memorijalnom centru „Srebrenica“ Potočari, koji će imati priliku razgovarati sa preživjelim žrtvama te posjetiti mjesta mučenja i stradanja.

federalna.ba