UN: Više od 737.000 novo raseljenih osoba u Gazi od marta

Ujedinjene nacije (UN) u četvrtak su saopćile da je više od 737.000 ljudi raseljeno u Pojasu Gaze od eskalacije izraelskih napada u martu, što ukazuje na razmjere humanitarne krize s kojom se suočava stanovništvo.

Pozivajući se na Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), portparolka Stephanie Tremblay izjavila je na konferenciji za novinare da je "između 8. i 15. jula, više od 11.500 ljudi novo raseljeno".

"To dovodi ukupan broj raseljenih osoba od posljednje eskalacije neprijateljstava 18. marta na preko 737.000 - to je oko 35 posto stanovništva Gaze. A tokom proteklih 21 mjeseca, gotovo svi su raseljeni, obično više puta", napomenula je.

Tremblay je rekla da su mete izraelskih napada u posljednja 24 sata bila mjesta gdje su smješteni raseljeni Palestinci, s izvještajima o povredama i smrtnim slučajevima.

Uprkos rastućim potrebama, rekla je da samo ograničena količina humanitarne pomoći stiže u enklavu.

O izraelskom napadu na crkvu u Gazi, Tremblay je rekla da generalni sekretar UN-a Antonio Guterres "oštro osuđuje današnje izvještaje o izraelskom napadu na Crkvu Svete porodice u Gazi, mjesto bogosluženja i utočište za civile".

"Napadi na mjesta bogosluženja su neprihvatljivi. Ljudi koji traže sklonište moraju biti poštovani i zaštićeni, a ne napadnuti", dodala je, ponavljajući zahtjeve za trenutni prekid vatre.

Ponovila je Guterresov poziv "svim stranama da osiguraju da se civili poštuju i štite u svakom trenutku i da omoguće dotok humanitarne pomoći u Pojas u većem obimu".

Odgovarajući na pitanje Anadolua o navodnoj izraelskoj preusmjeravanju administrativne kontrole nad Ibrahimovom džamijom u Hebronu na vijeće doseljenika, Tremblay je rekla da UN nije vidio izvještaj, ali je naglasila: "Uvijek pozivamo na zaštitu svih vjerskih mjesta."

U utorak su izraelski mediji objavili da je Tel Aviv ukinuo administrativnu vlast općine Hebron nad džamijom i preusmjerio je na vijeće doseljenika.

Ibrahimova džamija, poznata i kao Grobnica patrijarha, mjesto je sveto za muslimane i Jevreje. Tenzije oko kontrole i pristupa već dugo čine džamiju žarištem u izraelsko-palestinskom sukobu.

Ovaj izraelski potez označava prvu veliku promjenu u statusu džamije od preporuka Komisije Šamgar iz 1994. godine, koja je podijelila pristup, dodijelivši 63 posto lokacije jevrejskim vjernicima i 37 posto muslimanima.

Podjela je uslijedila nakon masakra 1994. godine koji je počinio ekstremistički doseljenik Baruch Goldstein, koji je ubio 29 palestinskih vjernika tokom jutarnje molitve.

Džamija se nalazi u Starom Gradu u području pod punom izraelskom kontrolom gdje živi otprilike 400 ilegalnih doseljenika pod zaštitom 1.500 izraelskih vojnika.

AA/federalna.ba