Umro je papa Franjo

Prilog: Amra Ličina

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan na Uskrsni ponedjeljak. Papa je proveo neko vrijeme u bolnici i bio je u teškoj zdravstvenoj situaciji, ali je saopšteno da se oporavalja i pojavio se nekoliko puta u javnosti. Bolovao je od teške upale pluća.

Vijest o smrti pape Franje potvrdio je kardinal Đozef Farrell (Joseph Farrell) u saopštenju koje je objavio Vatikan.

“Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7.35 sati rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, piše u saopštenju koje je prenio Sky News.

Poglavar Katoličke crkve primljen je zbog bronhitisa u rimsku bolnicu Gemelli u petak, 14. februara. Tri dana poslije Vatikan je saopštio da se bolest razvila u polimikrobnu infekciju disajnih puteva i da sve pretrage “ukazuju na složenu kliničku sliku”, zbog čega su mu liječnici promijenili terapiju. U utorak, 18. februara, iz Vatikana su saopštili da je riječ o obostranoj upali pluća.

Papa Franjo u protekle dvije godine bolovao je od upale pluća, gripe i niza drugih zdravstvenih problema, što ga je posebno pogađalo jer mu je u mladosti odstranjen dio desnog plućnog krila. Uprkos bolesti, papa je nastavljao sa svojim dnevnim dužnostima koliko god je mogao i uspijevao. Jučer se pojavio na balkonu bazilike svetog Petra u Rimu i poželio sretan Uskrs hiljadama vjernika okupljenih za najvažniji praznik u kršćanskom kalendaru.

„Zaustavite ratove i spriječite genocide”, jedna je od posljednjih rečenica pape Franje.

Međutim, uobičajenu poruku „Urbi et Orbi” nije čitao on, nego voditelj ceremonije pape, monsinjor Diego Ravelli.

“U Božijim očima svaki je život dragocjen: život nerođenog djeteta, starije osobe, bolesnika. A koliko često vidimo volju za smrću u sukobima, u obiteljima, u odnosima prema ženama, djeci, migrantima, upozorava. Na današnji dan želio bih da ponovno počnemo gajiti nadu i povjerenje u druge – i one koji dolaze iz dalekih zemalja, s različitim običajima, idejama i tradicijama. Svi smo mi djeca Božija, dodaje se u poruci. Želio bih da se vratimo nadi da je mir moguć”, poručio je papa Franjo.

S posebnom zabrinutošću osvrnuo se na stanje u Gazi i Svetoj zemlji, gdje je izrazio blizinu i solidarnost sa svima pogođenim sukobom. Upozorio je na dramatičnu i nedostojnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze te apelovao na zaraćene strane da prekinu vatru. Misli je uputio i Libanonu te Siriji. Posebnu pozornost posvetio je Jemenu, zemlji koja zbog višegodišnjeg rata proživljava jednu od najtežih humanitarnih kriza današnjice. Govoreći o Ukrajini, papa je zazvao uskrsni dar mira na izmučeno stanovništvo i ohrabrio sve uključene strane da nastave napore za postizanje pravednog i trajnog mira.

Papu Franju bh. javnost će najviše pamtiti po posjeti Sarajevu 2015. godine, koja je uslijedila dvije godine nakon što je 2013. izabran za papu. Centralni događaj posjete bila je sveta misa na Koševu, kojoj su prisustvovale desetine vjernika, a u Sarajevu je taj dan bilo više od 100.000 građana koji su došli da ga pozdrave.

“Narod koji zaboravlja nema budućnosti. Draga braćo i sestre, nemate pravo zaboraviti vašu historiju. Ne zbog osvete, već da biste činili mir. Nikad više rata”, kazao je između ostalog papa Franjo prilikom posjete Sarajevu.

Smrću pape Katolička crkva ulazi u period poznat kao sedisvakancija – “prazna stolica”. Ovo je razdoblje u kojem je Petrova stolica (pontifikat) bez pape, a svi najviši dužnosnici Vatikana gube određene ovlasti do izbora novog poglavara. Upravljanje svakodnevnim poslovima Crkve u tom periodu preuzima Kardinalski kolegij.

“Tamo već postoje protokoli budući da je ne tako davne 2013. godine ovaj papa izabran, a nakon smrti pape Benedikta. Dakle, to je jedna procedura. Dakle, ima vrijeme žalosti, zatim mi svećenici dobijemo od biskupa upute, a onda od Svete stolice idu upute, gdje mi prije svega molimo za našeg papu, a onda se organiziraju novi izbori, izbori novoga pape tzv. konklave, gdje onda budu u Sikstinskoj kapeli kardinali zatvoreni, gdje biraju među sobom novog papu. Okupe se kardinali cijelog svijeta koji nisu napunili 80 godina. I onda sudjeluju u tome na ovom izboru, dakle među sobom biraju novoga papu. To je poznato: kada se pojavi bijeli dim, to znači da je izabran novi papa. To nekada zna potrajati.”

Argentinski kardinal pravim imenom Horhe Mario Bergolio (Jorge Mario Bergoglio), tada 76‑godišnjak, izabran je za papu nakon odreknuća svog prethodnika pape Benedikta 16. Bio je to prvi izbor pape koji nije iz Evrope nakon 1.300 godina. Novog papu biralo je 115 kardinala, a izabran je dvotrećinskom većinom glasova. Prvi isusovac na ovoj dužnosti, Franjo, koji je postao papa u martu 2013, od početka je bio popularan, iako je nerijetko bio meta kritičara nakon reformi kojima je promijenio model upravljanja Crkvom. Franjin plan bio je reformisati upravljanje Crkvom, očistiti sumnjive finansije i okrenuti je prema van. U svom pontifikatu dugom 12 godina Papa Franjo, čiji je glas dopirao i do više od milijardu i 300 miliona katolika na svijetu, insistirao je na pitanjima socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.

Međutim, neki su kritikovali Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo ličnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko. Mnogi smatraju da je Franjo bio jedan posve drukčiji papa, najmoderniji i najbliži običnom čovjeku od svih dosadašnjih poglavara Katoličke crkve.