Umjetnička galerija BiH: Izložba Antonija Džolana "Dizajn-moć komunikacije"

17. jula 2025. s početkom u 20:00 sati, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ugostit će izložbu Antonija Džolana "Dizjan-moć komunikacije".

Postavka predstavlja izbor grafičkih i dizajnerskih radova Antonia Džolana, umjetnika koji dizajn ne shvata kao dekoraciju već kao jasan, društveno svjestan čin. Njegovi plakati, vizualni identiteti i logotipi ne pristaju na šablon i kliše, već komuniciraju, propituju i provociraju.

„Dizajnu ne pristupa hladno, utilitarno i klišeizirano“, piše autorica predgovora Iva Körbler, ističući kako Džolan u svoj rad unosi „komunikacijsku dimenziju koja ide od komentara društvene, kulturološke pa i političke zbilje.“

Antonio Džolan (Bugojno, 1983) diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg, gdje pohađa i diplomski studij grafičkog dizajna. Iza sebe ima više od dvadeset samostalnih i isto toliko skupnih izložbi, a djeluje i kao nastavnik likovne kulture, scenograf, grafički dizajner i aktivni član brojnih kulturnih inicijativa. Dobitnik je nagrada za dizajn, scenografiju i pedagoški rad. Njegov profesionalni angažman obuhvata rad u obrazovanju, kulturi i vizualnim komunikacijama, od lokalnog do međunarodnog nivoa, uključujući festivale, izložbe i vizualne identitete.

„Neka od njegovih najefektnijih grafičkih rješenja prepoznatljiva su u domeni političkog plakata i ilustracije za časopise, gdje brutalno jednostavno sublimira temu i poruku“, napominje Körbler.

Iako se u njegovom radu osjeća snažna likovna struktura i kontrola, Džolan ne robuje formalizmu. Njegovi radovi zadržavaju duhovitost, toplinu, ali i oštrinu – kao reakcija na stvarnost koju ne promatra sa distance, već iznutra.

„Njegov dizajn nije bezličan i previše sklon nekoj samonametnutoj artificijelnoj higijeni, kao što također ne funkcionira u vizualnim krajnostima.“

Na izložbi Moć komunikacije publika će moći vidjeti radove koji najbolje oslikavaju autorov karakteristični jezik i grafički rukopis – onaj koji ide protiv vladavine šablona, i koji dizajn koristi kao sredstvo izražavanja, komentara i povezanosti.

Biografija autora

Antonio Džolan je rođen 1983. godine u Bugojnu. Oženjen je i otac četvero djece. Djetinjstvo proveo u Rami-Prozoru i nakon školovanja upisuje Akademiju likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, Sveučilište u Mostaru, gdje na odjelu kiparstva diplomira 2007. godine u klasi prof. Nikole Vučkovića. Diplomski studij grafičkog dizajna završio je na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg, Sveučilište u Mostaru, upisuje 2019. godine.

Radio je kao likovni pedagog  u Travniku (KŠC Petar Barbarić), Novom Travniku, Kupresu, Prozoru, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Bugojnu. Prvu samostalnu izložbu upriličuje 2006. godine u velikoj dvorani župnog ureda u Bugojnu. Od tada do danas pripremio je dvadeset samostalnih izložbi (Bugojno devet puta, Gornji Vakuf-Uskoplje, Rama-Prozor, Travnik, Novi Travnik dva puta, Fojnica, Vitez, Tuzla, Grude, Lidkoping i Goteborg Švedska) te preko dvadeset skupnih izložbi.

Član je Amaterskog teatra FEDRA Bugojno i organizacijskog odbora festivala FEDRA, organizacijskog odbora Susreta pozorišta-kazališta lutaka BiH, Bugojanskog lutkarskog bijenala kao i Bugojanskog bijenala crteža BiH. Suosnivač i član Udruge likovnih umjetnika Skopaljske doline Bugojno i sudionik likovnih kolonija i simpozija: (Zadar, Mostar, Prozor-Rama, Bosanski Šamac, Bugojno).

Repliku „Bugojanske maske“ kao glavnu nagradu Teatarskog festivala BiH FEDRA radi od 2011. godine. Također je autor loga Teatarskog festivala BiH FEDRA (za koji je od diplomiranog povjesničara umjetnosti iz Hrvatske, Nikole Albaneža, dobio posebnu pohvalu), TIFBU festivala, Međunarodnog kiparskog Simpozija u Kornici BiH, Bugojanskog Božićnog sajma, kao i grba Općine Bosanski Šamac. Scenograf je Teatra FEDRA u Bugojnu. Dizajner je plakata, kataloga, knjiga i zaštitnih znakova. Na regionalnom nagradnom natječaju 2018. koji je objavio ULUPUBiH, svojim radom „Izbori“ ušao među 30 najboljih.

Od 2010. godine pa do danas, kao i dalje, Džolan radi cijeli vizualni identitet državnih festivala: „Bugojansko bijenale crteža BiH“, Susreti pozorišta-kazališta lutaka BiH, Festival dramski amatera BiH FEDRA, Bugojansko lutkarsko bijenale BiH. Suosnivač je i član Organizacijskog odbora Međunarodnog kiparskog Simpozija u Kornici BiH. Na 23. Susretima pozorišta-kazališta lutaka BiH bio član stručnog žirija. Od 2008. do 2012. godine bio vijećnik Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, Bugojanskog dekanata.

Zajedno s prijateljima i simpatizerima 2013. godine Antonio Džolan je obnovio rad Matice hrvatske u Bugojnu i izabran je za njenog predsjednika. Glavni projekt i manifestacija Ogranka Matice hrvatske u Bugojnu je bugojanski Božićni sajam, gdje je od 2013. do 2019. godine predsjednik Organizacijskog odbora sajma. U pedagoškom radu s učenicima na javnim natječajima za likovnu kulturu-umjetnost dobio je više nagrada i priznanja u BiH te Hrvatskoj.

Antonio Džolan radi kao profesor umjetnosti u Gimnaziji Prozor, Gimnaziji Gornji Vakuf-Uskoplje i nastavnik likovne kulture u „Prvoj osnovnoj školi Bugojno“ Jaklić i Osnovnoj školi Uskoplje. Od 2023. godine član Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti u BiH. Živi i radi u Bugojnu.

Nagrade:

Rektorova nagrada Sveučilišta u Mostaru, 2002./2003. akademske godine,

Nagrada za najbolju scenografiju na 39. Teatarskom festivalu BiH FEDRA u predstavi „Brzina Tame“, 2011. godine,

Nagrada za najbolju scenografiju na 11. Internacionalnom festivalu amaterskog teatra Laktaši u predstavi „Đavolja posla“, 2016. godine,

GRAND PRIX 14. Bugojanskog likovnog bijenala, 2016. godine,

Pohvala za dizajn logotipa Teatarskog festivala BiH Fedra, 2017. godine,

Nagrada za najbolju scenografiju na 46. Teatarskom festivalu BiH FEDRA u predstavi „Zašto vuk ne pase travu“, 2018. godine,

Prva nagrada na 15. Bugojanskom likovnom bijenalu, 2018. godine,

Prvo mjesto na javnom pozivu za dizajn grba Općine Bosansko Grahovo, 2021. godine,

Najbolje rješenje za redizajn logotipa javne ustanove KSC Bugojno, 2022. godine.

Izložba će biti dostupna publici d 02. augusta 2025.

federalna.ba/Umjetnička galerija BiH