Ukrajina i Rusija u Međunarodnom sudu pravde

Rusija i Ukrajina suočili su se danas na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) zbog tvrdnje Moskve o "genocidu" u istočnoj Ukrajini kao izgovoru za prošlogodišnju invaziju.

Predstavnici dvije zaraćene zemlje sukobit će se u raskošnoj Palati mira u Den Haagu oko toga da li najviši sud UN-a ima jurisdikciju da naredi obustavu aktuelne vojne akcije Rusije. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju 24. februara 2022, dio njegovog obrazloženja je bio da su proruski građani u istočnoj Ukrajini bili "podvrgnuti maltretiranju i genocidu od režima u Kijevu".

Dva dana nakon invazije, Ukrajina je podnijela tužbu sudu, "izričito negirajući" to i tvrdeći da je ruska upotreba "genocida" kao izgovora protivna Konvenciji UN-a o genocidu iz 1948. godine.

U martu 2022. ICJ je stao na stranu Ukrajine, naređujući Rusiji da "odmah obustavi" svoju vojnu akciju.

Ta presuda bila je, međutim, takozvana "prethodna odluka", dok se čeka odluka o tome da li je sud stvarno nadležan da odlučuje o sadržaju stvari.

Odluke suda su obavezujuće iako nema "policiju" da ih izvrši.

Prema ruskim navodima, ICJ nema nadležnost jer slučaj Ukrajine ne spada u okvire Konvencije UN-a o genocidu.

Svoje obrazloženje dodatno će razjasniti u ponedjeljak, a odgovor Ukrajine u utorak. Ovo je prvi put da će se ruski predstavnik obratiti sudu u tom slučaju, uz obrazloženje da nije imao dovoljno vremena za pripremu argumenata.

Više od 30 drugih zemalja - svi zapadni saveznici Ukrajine - također će imati priliku da daju izjave podrške Kijevu. ICJ je odbacio ponudu Sjedinjenih Država da se pridruže slučaju.

Sudu, stvorenom nakon Drugog svjetskog rata za rješavanje sporova između država članica UN-a kada ih same ne mogu riješiti, mogli bi proći mjeseci da odluči da li ima nadležnost.

ICJ se također bavi posebnim slučajem koji je pokrenula Ukrajina u kome se navodi da je Rusija godinama prije invazije podržavala separatističke pobunjenike u istočnoj Ukrajini, prenosi AFP.

federalna.ba/Fena