U Zavičajnom muzeju Goražde otvorena izložba 'Povelje bosanskih vladara i vlastelina'

U Zavičajnom muzeju Goražde otvorena je izložba “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189 – 1461.)” u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Goražde i Muzeja bosanskog kraljevstva, a prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni.

Naglašeno je da povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine, jer nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima.

- Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka - ističe autor izložbe dr. Enes Dedić.

Postavka obuhvata Povelju Kulina bana Dubrovčanima (1189.), Povelju bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca (1333.), Povelju bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima (1367.), Povelju kralja Tvrtka I Dubrovčanima (1378.), Povelju kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima (1397.),  Povelju kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici (1382.), Povelju kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja (1399.), Povelju vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala (1419.), Povelju kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, (1444.) i Povelju kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku (1461.).

Izložbu u Zavičajnom muzeju Goraždani će moći pogledati u narednih petnaest dana, a ona je prvi produkt Muzeja bosanskog kraljevstva.

federalna.ba/Fena