U Trnopolju obilježena 33. godišnjica osnivanja zloglasnog logora

Prigodnim obraćanjima, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti ubijenima u Trnopolju je obilježena 33. godišnjica osnivanja logora. Bivši logoraši i dalje insistiraju na istini i pravdi, ali napominju i da nisu zadovoljni statusom te činjenicom da ih država nije zakonski prepoznala.

Prema podacima Saveza logoraša u BiH, kroz logor u Trnopolju kod Prijedora prošlo je oko 23.000 logoraša, žena, djece i starijih ljudi. Uvijek je, prema istim podacima, u logoru bilo nekoliko hiljada ljudi.

„Logor je poznat po torturama silovanja i mučenju i streljanjima – ači i po tome što je odavde grupa s više od 200 logoraša odvedena na strijeljanje na Korićanske stijene“, podsjeća Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Iz ovog udruženja napominju da je Trnopolje jedan od tri prijedorska logora. Preživjeli logoraši i danas svjedoče o zločinima unutar logora i oko njega, te ubistvima i silovanjima - nije lako doći ovdje i gledati ovo, priča Hamdija Joldić.

Bivši logoraši nisu zadovoljni načinom na koji su obilježena mjesta stradanja na području Prijedora. Nisu zadovoljni i zbog nepostojanja zakona o logorašima na nivou BiH. Kažu da ih se politika sjeti uglavnom pred izbore.

Na ovogodišnjem obilježavanju okupljenima se prvi put obratio Ilijaz Omerbašić koji je u Trnopolju izgubio tek rođeno dijete: „Teško mi je govoriti o tome. To dijete još nije bilo ni progovorilo, samo se znalo smijati i gledati“.

Iz Saveza logoraša u BiH kažu i da su na području tada prijedorske opštine pronađene 504 lokacije iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci, uglavnom Bošnjaka, a da je, osim tri logora, postajalo i više od 30 mjesta koja u Haagu nisu okarakterisana kao logori.

„Organizujemo ovo zbog onih kojima je logor Trnopolje bio posljednja stanica u životima i zbog sebe - da sebe podsjetimo i ne zaboravima, ali ne da pamtimo zbog osvete, već zbog zbog pouke sebi samima i generacijama koje dolaze“, istakao je Mirsad Duratović, potpredsjednik NSRS-a i predsjednik Regionalnog odbora Saveza logoraša u BiH.

Za zločine na području Prijedora u Haagu je osuđeno 17 osoba na 276 godina zatvora. Sud BiH je za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru osudio 28 osoba na 430 godina zatvora.

federalna.ba