U okviru projekta 'Šetnica kulture' u Sarajevu događaj 'U ritmu književnosti'

Federalno ministarstvo kulture i sporta danas je u Sarajevu na Obali Maka Dizdara u okviru projekta "Šetnica kulture" organizovalo događaj pod nazivom "U ritmu književnosti" koji je bio posvećen umjetnosti u kojoj su riječi sve i koja ne znači ništa bez riječi.

Događaj je pružio osvrt na djela koja su obilježila književnu scenu i prilika je da se proslavi moć riječi, bogatstvo jezika i sve ono što književnost čini neizostavnim dijelom kulture i svakodnevnice.

Pjesnikinja Amela Mustafić pročitala je svoje dvije pjesme „Put“ i „Seoska“ , a novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović odlomak iz romana  „Ogrlica iz Šanliurfe“, te iz knjige „Sidran-živjeti, svedočiti epohu“.

Mnogi kompozitori bili su inspirisani  raznim književnim tekstovima. Tri uglazbljene verzije pjesama „Što te nema“ (A. Šantić), „Pjesmo moja„ (J.J. Zmaj) i „Modra rijeka“ (M. Dizdar) odsvirao je bh. pijanist Vlado Podany.

Književnost Bosne i Hercegovine, kako je rečeno, razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji očuvani pisani primjeri književnosti u BiH potiču iz perioda između 12. i 15. vijeka. Rana književnost BiH razvijala se pretežno u okviru Crkve bosanske i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, pisana prije svega glagoljicom i bosančicom. Nakon što je Osmansko carstvo osvojilo Bosnu, u to vrijeme književnost je bila najviše usredotočena u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Nakon austrougarske okupacije BiH, turski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima evropske književnosti.

Ideje ilirizma ogledaju se u razvoju dijela franjevačkih pisaca. Među značajnim piscima iz tog vremena ističu se Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Petar Kočić i drugi. U 20. vijeku u književnosti BiH preovladavao je realizam. Istaknuti predstavnik bosanskog realizma je Branko Ćopić. Društvo pisaca BiH osnovano je  1946. godine, a bh. pisac Ivo Andrić dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine. 

federalna.ba/Fena