U Lukavcu protiv odlaganja šljake na Šikuljama, građani strahuju za zdravlje i okoliš

Odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla počelo je još 1964. godine, a trenutno je aktivna samo deponija “Jezero 2”. No, njen je kapacitet gotovo popunjen, pa se došlo do rješenja da se šljaka odlaže na površinski kop Šikulje. Građani Lukavca i gradska vlast protive se toj ideji ukoliko bi se odlaganje vršilo na način kakav je u Tuzli.

Deponija “Jezero 2”, na koju se odlažu šljaka i pepeo iz Termoelektrane Tuzla, skoro je popunjena. Prema procjenama, šljaka i pepeo se na ovaj lokalitet mogu deponovati još, otprilike, dvije godine, zbog čega je Elektroprivreda BiH morala pronaći drugu lokaciju za odlaganje ovog nusprodukta.

„Analizirane su neke površine i na Đurđeviku i u rudniku Kreka i odlučeno je na osnovu idejnog projekta koji je radio Rudarski institut da je prostor na Šikuljama najpogodniji za odlaganje nusprodukata u narednom periodu“, navodi Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.

Na ovu su informaciju reagovali građani Lukavca. Navode da već poznaju posljedice po zdravlje stanovnika Tuzle, koji žive u neposrednoj blizini deponija, te da njima pored postojećih mega zagađivača nije potreban još jedan.

„Sva naselja oko te deponije, uključujući Dobošnicu, Devetak, Puračić, Šikulje, svi će oni biti ugroženi. Tu će doći do odlaska procjednih voda u podzemne vode, koje će ugroziti podzemne izvore“, upozorava Tahir Hrnjić, član Foruma za zaštitu okoliša Lukavac.

Prvi čovjek Lukavca ističe da su svjesni da se šljaka i pepeo moraju nastaviti odlagati negdje. No, ukoliko bi se nusprodukt odlagao na isti način kao što je bila praksa u Tuzli, te ukoliko potencijalana deponija ne bude po evropskim i svjetskim standardina, lokalna vlast bit će protiv toga.

„Vrlo jasno ću reći: Od pokušaja da se na takav način riješi problem u Lukavcu nema ništa. To se neće desiti. Ovaj pepeo i šljaka su vrlo koristan materijal za podloge cesta, stabilizaciju terena, tako da ima načina kako se on može koristiti. A da nađete najbližu lokaciju da istresete kako bilo, to se neće desiti“, poručuje Edin Delić, gradonačelnik Lukavca (SD).

I Aarhus centar u Bosni i Hercegovini tražio je odgovor na ovo pitanje iz Eleketroprivrede Bosne i Hercegovine, koja kaže da nije riječ o otvaranju nove deponije šljake i pepela, nego da se radi o tehničkoj rekultivaciji devastiranih površina rudnika Šikulje.

„Kako god da zovemo taj prostor, da li je to tehnička rekultivacija ili deponija šljake, činjenica je da će se na taj prostor deponovati materijal koji je potencijalno opasan za ljudsko zdravlje i za okoliš. Imat ćemo situaciju koju imamo u Divkovićima i Planama i okolnim naseljima gdje je procenat karcinoma dokazano veći od drugih naselja gdje nemaju šljake i pepela“, upozorava Denis Žiško, koordinator Programa energija u Aarhus centru u BiH.

Ekolozi ističu da su njihove ranije analize u Tuzli pokazale da su kod građana koji žive u blizini deponije u uzorcima kose pronađeni teški metali kao u šljaci i pepelu. Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona do zaključenja priloga nismo dobili odgovor na pitanje da li je novim Prostornim planom ovog kantona za period 2025-2045. godina predviđena izgradnja deponije šljake i pepela na prostoru površinskog kopa Šikulje. Hoće li biti građena deponija koju građani ne žele u blizini svoji domova:

„Nisam za to. Ništa da ne prave. Dosta nam je zatrovanog zraka od ovih fabrika.“
„Stvarno je zagađeno! Ovo je trebalo davno riješiti.“
„To bih ja najviše volio. Duže ćemo živjeti, ljepše ćemo izgledati.“

federalna.ba