U Historijskom muzeju BiH izložba s pričom o preplitanju turizma i vojske na Jadranu

Izložba "Pogled u daljinu: Odmor i obrana na jadranskoj obali" autorski je rad iza kojeg stoje istraživačica i kustosica Anamarija Batista iz Instituta za teoriju umjetnosti i kulturalne studije Akademije likovnih umjetnosti u Beču te arhitektica i istraživačica Antonia Dika sa Univerziteta za umjetnost i dizajn u Linzu. Postavka, koja će biti otvorena večeras u Historijskom muzeju BiH, tematizira preklapanja i ispreplitanja historijskih, društvenih i političkih okvira s društvenim ulogama pojedinca na obalama Jadranskog mora.

Tako Jadran nakon Drugog svjetskog rata zadobiva u javnom prostoru obrise simbola prosperiteta Jugoslavije, a u manje poznatom ozračju se na jadranskim otocima vrši osnaživanje državnog aparata po kojem je Jugoslavija bila poznata - vojne infrastrukture.

Izložba propituje dva fenomena - turizam i vojsku, njihov uticaj na jadransku obalu i život lokalnog stanovništva.

Istraživanje je provedeno na šest studija slučaja: otoci Brijuni, Mali Lošinj, Vis, Lastovo te obalno područje Kumbor i Šerpurine.

Filmskim slikama, intervjuima, arhivskim istraživanjima, kolažima i posebno razvijenim i iscrtanim mapama, izložba povezuje prošlost i sadašnjost te službene informacije i pojedinačne priče.

Kustosica Historijskog muzeja Elma Hodžić istakla je na današnjoj konferenciji za medije da je izložba "Pogled u daljinu" još jedan pokušaj da se kroz različite umjetničke i istraživačke projekte razgovara o naslijeđu Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.

- Kroz izložbu "Pogled u daljinu" uspjeli smo da u muzejskom prostoru ugostimo umjetničke radove samostalnih savremenih umjetnika, kao i fotografije i umjetnička djela iz drugih muzejskih zbirki na nivou Jugoslavije - navela je Hodžić.

Autorica izložbe Antonia Dika podvlači da je sa Anamarijom Batistom radila istraživački projekt o Jadranskoj obali o temi vojne i turističke infrastrukture koja je izgrađena u doba Hladnog rata.

- To je bilo vrijeme kad se puno gradilo za turizam jer se tada rađa masovni turizam. Ujedno se radila odbrambena infrastruktura protiv potencijalnog napada, pošto je Jugoslavija bila nesvrstana zemlja i trebalo se odbraniti od potencijalnog neprijatelja i sa Istoka i sa Zapada - podvukla je Dika.

Na ovom projektu, kako je navela, radilo se četiri godine.

Autorica Anamarija Batista ustvrdila je da se tema izložbe bavi dvjema industrijama koje 50-ih i 60-ih godina dolaze ili nastavljaju svoj rad na jadranskim otocima.

- To je turizam koji kreće da se razvija nakon Jadranske magistrale i vojska koja traži strateške položaje da bi pripremala odbranu tadašnje države. Obje industrije žele i potreban im je prostor na Jadranskoj obali. Vojska pokušava da bude skrivena, da svoj prostor izoluje od ostatka otoka, dok je turizam tu da bi se radnik koji djeluje u okviru samoupravnog društva mogao odmoriti, stopiti s prirodom kako bi imao zadovoljavajuću aktivnost ostalih 11 mjeseci koje radi - precizirala je Batista.

Ona je istakla da Jadranska obala postaje mjesto gdje se susreću turisti iz cijele Jugoslavije i lokalno stanovništvo, a ujedno kako Jugoslavija ima neutralnu poziciju tu se susreću i turisti iz Varšavskog i NATO pakta. To je ujedno, kako su navele autorice, i jedini prostor gdje se mogu susresti.

federalna.ba/Fena