U Dejtonu međunarodna konferencija povodom tridesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma- BiH mora ostati jedinstvena i multietnička država

Svijet još uvijek raspravlja o budućnosti Bosne i Hercegovine. U Dejtonu je održana međunarodna konferencija povodom tridesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, održano je i proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a simbolično u mjestu gdje je prije tri decenije sklopljen Dejtonski mirovni sporazum. Tokom proteklih dana održani su brojni paneli, između ostalih i o ustavnim promjenama u BiH. Panelisti su zaključili da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali i kreirao Ustav koji i 30 godina poslije rata predstavlja izazov za normalno funkcioniranje države. Mir se održao, ali način podjele vlasti danas drži zemlju gotovo na rubu političke i sigurnosne krize. Da BiH, nažalost, nije funkcionalna država potvrdili su i sami predstavnici vlasti, sudionici obilježavanja godišnjice. Delegacija Predsjedništva nastupila je sa potpuno suprostavljenim stavovima i pokazala nepostojanje zajedničke vanjske politike. Najnovija u nizu diskusija desila se upravo u Nacionalnom muzeju vojne baze  Rajt Peterson (Wright-Patterson). Član Predsjedništva Željko Komšić je naglasio “kako Sporazum možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH, ali dogovor o promjeni uređenja zemlje ne možemo postići ni sada ni ubuduće.”

„S distance od 30 godina mislim da možemo ispravno ocijeniti pozitivne domete Dejtonskog sporazuma, ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje "Da li je došlo vrijeme da se krene dalje"? Znam da je to teško pitanje puno dilema, ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor. Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava, a s njim usko povezano je i pitanje vladavine prava. Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi.“

Obraćanje Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izazvalo je niz tumačenja i reakcija. Njen govor  dominantno se odnosio na entitet RS, što je očekivano uključivalo i optužbe na račun međunarodne zajednice:

“Prije trideset godina, Daytonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za Bosnu i Hercegovinu koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta da samostalno upravljaju unutar jedne države. Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava - ne kroz demokratski mandat, već kroz djelovanje neizabranih međunarodnih aktera koji Dayton ne vide kao obvezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepisivati - bez pristanka domaćih aktera. Istina je da se prema Bosni i Hercegovini posljednjih 30 godina postupa kao prema radikalnom državotvornom projektu. Ovaj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu.”

Treći član Predsjedništva BiH Denis Bećirović odvojeno je u razgovoru s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Mark Rutte) insistirao na tezi da je došlo do eskalacije napada na ustavni poredak BiH od strane vlasti entiteta RS, što je prijetnja miru u cijeloj regiji, te poručio da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj:

„Nažalost, trenutna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma nije uklonila prijetnju velikodržavnih projekata i separatističkih težnji usmjerenih na teritorijalnu, političku, ekonomsku i kulturnu podjelu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Paradoks je da destruktivno antidejtonsko djelovanje doživljava svoj vrhunac upravo u vrijeme obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazum"

I dok su članovi Predsjedništva BiH koji kao gosti učestvuju u radu Parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu ponovo u istupima potvrdili duboke podjele koje vladaju u BiH, iznoseći  potpuno oprečne ocjene o uzrocima sadašnje krize u BiH, Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i član ratnog Predsjedništva BiH, jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu, znakovitim smatra što u Dejton nije pozvan niko iz BiH ko je svjedočio potpisivanju mirovnog sporazuma.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u Daytonu je kazao da je Hrvatska, jedna od potpisnica Sporazuma "ponosna na krucijalnu ulogu" koju je imala u okončanju rata u BiH. Poručio je da je
“Hrvatska i dalje jedan je od najpouzdanijih partnera BiH, podržavajući njene euroatlantske težnje i zagovarajući reforme, dijalog i jednaka prava za sve njene konstitutivne narode.”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ponovio je snažnu posvećenost NATO-a očuvanju sigurnosti BiH i stabilnosti cijelog Zapadnog Balkana. Posebno je naglasio da BiH mora ostati jedinstvena i multietnička država.