Skromnost i posvećenost socijalnoj pravdi, obilježje pontifikata

Papa Franjo je preminuo u 88. godini, saopćio je kardinal Kevin Ferel, vatikanski komornik.

"Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očev dom. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je kako da živimo evanđeoske vrijednosti s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, osobito u korist najsiromašnijih i marginaliziranih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer pravog učenika Gospodina Isusa, preporučujemo dušu Pape Franje bezgranično milosrdnoj ljubavi Boga Jedinoga i Trojedinoga"-kazao je kardinal Farell.

Papa Franjo je  u prethodnom periodu bio u bolnici i bio je u teškoj zdravstvenoj situaciji.

Patio je od „dugotrajne respiratorne krize slične astmi“, povezane s trombocitopenijom, saopćio je Vatikan.

U saopćenju se navodi i da je papa Franjo bolovao od anemije.

Također je prethodno saopćeno je da se oporavalja i pojavio se nekoliko puta u javnosti.

Jučer je na Uskrs blagoslovio okupljene vjernike na Trgu Sv. Petra u Vatikanu a  nakon summita s vatikanskim dužnosnicima u subotu, papa se sastao i sa potpredsjednikom SAD-a James Davidom Vanceom.

Vance je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužjenju  velikog  petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, izvijestio je Associated Press.

Papa Franjo je od  2005. do 2011. godine bio predsjednik Argentinske biskupske konferencije.

Ivan Pavao II imenovao ga je kardinalom na konzistoriju 21. februara 2001. godine , a naslovna mu je crkva bila crkva Sv. Roberta Bellarmina.

Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Vijeća za obitelj, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života.

Životopis

Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. decembra  1936. u Buenos Airesu, u obitelji s petero djece, a otac mu je bio talijanski imigrant, te je imao i argentinsko i talijansko državljanstvo.

Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu, kao i fakultet.

Diplomirao je hemijsku tehnologiju postavši hemijski tehničar, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju.

Papa Franjo se zaredio za svećenika 13. decembra 1969. godine, a pripada redu isusovaca. Njihov provincijal za Argentinu je bio u razdoblju od 1973. do 1979. Nakon toga postao je rektor sjemeništa u San Miguelu i tamo ostao do 1986. 1992. godine imenovan je biskupom Buenos Airesa 27. juna 1992, a 21. februara 2001. papa Ivan Pavao II imenuje ga kardinalom. Uz tu funkciju dobio je i mnoštvo drugih obaveza iz Svete Stolice.

Bio je  266. poglavar Katoličke crkve

Jorge Mario Bergoglio je 13. marta 2013. godine izabran za 266. papu, i naslijedio je Benedikta XVI, koji je odstupio sa dužnost 28. februara iste godine. On je prvi papa isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa neevropljanin nakon 1272 (Grgur III).

Nije smatran velikim favoritom, posebno zbog poodmakle dobi. Na dan stupanja na dužnost imao je 76 godina, a javno mišljenje je bilo da na mjesto nasljednika svetog Petra treba doći neko mlađi. Ime koje je nositi u pontifikatu je izabrao u spomen na Franju Asiškog, čovjeka čija uvjerenja poput skromnog života i sam slijedi.

Papa Franjo je bio poznat kao izrazito skromna osoba. Kao kardinal nije živio u raskošnoj rezidenciji nego je živio u malenom stanu u Buenos Airesu, a umjesto službenog koristio je javni prijevoz. Po dolasku na papinsko mjesto nije nosio uobičajeni zlatni križ nego željezni, a u prvom obraćanju javnost je pozdravio s "Dobra večer" (Bona sera) umjesto uobičajenog katoličkog pozdrava (Hvaljen Isus). Poznato je da je bio i veliki ljubitelj fudbala i navijač argentinskog kluba San Lorenzo, kojeg su osnovali isusovci.

Papina posjeta Sarajevu

6. juna 2015. godine Papa je boravio u ranije najavljenoj posjeti Bosni i Hercegovini. Generalni pokrovitelj dolaska je bilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U toku posjete, Papa je održao misu na stadionu Asim Ferhatović Hase u Sarajevu.

"Bosna i Hercegovina i Sarajevo prešli su iz sukoba u kulturu susreta. Sada kada su nestali crni oblaci, ovdje se vidi dolazak proljeća", istaknuo je tada Sveti Otac, podsjećajući opetovano da je Sarajevo sastavni dio Evrope i pozivajući Međunarodnu zajednicu, posebno Evropsku uniju, da zajedno rade na promicanju integracije i promjene, te traže učinkovita i originalna rješenja za probleme i liječe najdublje rane „kroz put koji čisti sjećanje i daje nadu u budućnost“.

Papa je istaknuo Sarajevo kao "Europski Jeruzalem", grad u kojem se nalaze sinagoge, crkve i džamije, simbolizirajući raskrižje kultura i religija. Naglasio je važnost izgradnje mostova među ljudima i obnovu ranjenih odnosa.

Geslo papine posjete Sarajevu bilo je "Mir vama", a Papa je tu poruku ponovio tokom boravka, pozivajući na dijalog temeljen na povjerenju.

Najveći događaj bio je misno slavlje na stadionu Koševo, gdje je došlo 70.000 vjernika. Papa je govorio o stvaranju mira kao umijeću koje zahtijeva strast, strpljenje i postojanost. Tokom popodneva posjetio je katedralu Srca Isusova i susreo se sa svećenicima, redovnicima i sjemeništarcima. Poručio je da se povijest ne smije zaboraviti, nego koristiti za izgradnju mira.

Posljednji dio posjete bio je susret s mladima u Nadbiskupijskom centru, gdje je poručio: "Budite mirotvorci, svi zajedno! Svi smo braća!" 

Posjeta pape Franje Sarajevu (Izvor: Željko Lukunić/Pixsell)

Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je i figura divljenja i izvor kontroverzi.

Zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i rješavanje ključnih izazova s kojima se Crkva suočava.

I dok su ga mnogi hvalili zbog skromnosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo naišlo je i na oštar otpor konzervativnih krugova unutar i izvan Crkve.

Boreći se sa unutarnjim neslaganjem, Franjo je postao globalna superzvijezda, privlačeći ogromne mase na svojim brojnim inozemnim putovanjima dok je neumorno promovirao međuvjerski dijalog i mir, stajući na stranu marginaliziranih.

federalna.ba